Prosečan građanin Srbije troši preko 40% prihoda na hranu
Rast cena energenata, posebno dizela, povećava troškove u lancu snabdevanja i podiže cene hrane
Prema procenama stručnjaka, prosečan građanin Srbije troši više od 40 odsto mesečnih prihoda na hranu, zbog čega svako novo poskupljenje voća, povrća i drugih proizvoda direktno pogađa standard stanovništva.
Profesor Veljko Mijušković upozorava da rast cena energenata dodatno povećava troškove u celom lancu snabdevanja.
Skup dizel podiže cenu hrane
Kako objašnjava Mijušković, cena dizela koja je dostigla 223 dinara direktno utiče na transport, logistiku i distribuciju robe, što se na kraju preliva na potrošače kroz više cene u prodavnicama.
Poseban problem predstavlja činjenica da se rast troškova dešava u trenutku kada građani već veliki deo budžeta izdvajaju upravo za hranu.
Ekonomisti upozoravaju da je tržište hrane dodatno pod pritiskom globalnih poremećaja, klimatskih promena i nestabilnosti na energetskom tržištu.
Rascepkana proizvodnja jedan od najvećih problema
Stručnjaci navode da Srbija, uprkos velikom poljoprivrednom potencijalu, i dalje ima ozbiljne strukturne probleme koji ograničavaju razvoj domaće proizvodnje.
Jedan od ključnih izazova je rascepkana proizvodnja i nedostatak velikih udruženih proizvođača, zbog čega su prinosi manji, a troškovi veći.
Dodatni problem predstavlja dominantna uloga trgovinskih lanaca u formiranju cena, dok proizvođači često posluju sa minimalnom zaradom ili čak gubicima.
Srbija uvozi i ono što sama proizvodi
Posebno zabrinjava činjenica da Srbija često uvozi voće koje i sama proizvodi, jer je proizvodnja u pojedinim zemljama organizovanija i efikasnija.
To pokazuje koliko domaća poljoprivreda zaostaje u modernizaciji i povezivanju proizvođača.
Stručnjaci upozoravaju da bez ozbiljnijih ulaganja u tehnologiju, navodnjavanje i organizaciju proizvodnje domaći sektor teško može da ostane konkurentan.
Malina ostaje važan izvozni adut Srbije
Situacija sa malinom, jednim od najvažnijih izvoznih proizvoda Srbije, ove godine je dodatno otežana zbog prošlogodišnjih visokih temperatura koje su oslabile izdanke i smanjile očekivane prinose.
Proizvođači smatraju da je udruživanje u zadruge jedan od ključnih koraka za opstanak domaćeg voćarstva.
Poljoprivrednik Aleksandar Moravčević ističe da bi zajednički nastup omogućio lakši pristup novim tehnologijama, jednostavniji izlazak na strana tržišta i manje administrativne troškove za same proizvođače.
Bez modernizacije nema stabilnih cena
Sagovornici upozoravaju da Srbija ima potencijal da bude mnogo ozbiljniji igrač u proizvodnji hrane, ali da su za to potrebni dugoročna strategija, ulaganja i modernizacija poljoprivrede.
Zaključak stručnjaka je da domaća proizvodnja može da ublaži buduće cenovne šokove, ali samo ukoliko država i proizvođači zajednički rade na većoj efikasnosti i otpornosti sektora.
