Prava računica: Evo koliko kilometara morate da pređete da bi dizelaš imao smisla
Većina dizel automobila završava u flotama
Odabir između dizela i benzinca zavisi od godišnjeg broja pređenih kilometara
Komentara 0
Slušaj vest
0:00/
0:00
Dizel motori su već godinama pod snažnim pritiskom. Od afere Dieselgate, preko sve strožih ekoloških normi, do masovne elektrifikacije, delovalo je da su dizelaši osuđeni na postepeni nestanak. Ipak, na tržištu polovnih automobila dizel i dalje ima svoje mesto, naročito među vozačima koji godišnje prelaze veliki broj kilometara. Ključno pitanje ostaje gde je tačka preokreta, odnosno od koje godišnje kilometraže dizel ponovo postaje isplativiji od benzinca.
Analizu su uradili stručnjaci holandskog Autoweeka na primeru modela Volkswagen Polo.
Uporedili benzin i dizel iste snage
U poređenju su se našla dva realna i često tražena modela iz 2020. godine sa ručnim menjačem. Sa jedne strane bio je benzinac 1.0 TSI sa 95 konjskih snaga, dok je s druge strane upoređen dizelski 1.6 TDI, takođe sa 95 KS.
Sa regulatorne strane, situacija je danas znatno jasnija nego pre nekoliko godina. Dizel automobili proizvedeni od 2015. godine ispunjavaju Euro 6 normu, koja je i dalje važeća. To znači da su, barem za sada, prihvatljivi za saobraćaj u većini evropskih gradova.
Potrošnja jasno ide u korist dizela
Razlika u potrošnji goriva i dalje ide u korist dizela. Polo 1.0 TSI u proseku prelazi 17,9 kilometara sa jednim litrom goriva, dok dizelski 1.6 TDI sa istom količinom goriva prelazi i do 27 kilometara.
Međutim, dizel se suočava sa znatno većim troškovima vlasništva. Pre svega kroz znatno više poreze i naknade. U holandskom primeru, koji se smatra reprezentativnim za zapadnu Evropu, vlasnik benzinca plaća oko 114 evra po tromesečju, dok vlasnik dizela izdvaja čak 321 evro.
Tačka preokreta je oko 22.600 kilometara godišnje
Kada se u računicu uključe cena goriva i porezi, dolazi se do vrlo precizne brojke. Tek pri godišnjoj kilometraži od oko 22.600 kilometara dizel i benzin dolaze na praktično iste ukupne troškove.
Sve iznad te granice ide u korist dizela, dok je sve ispod nje jasno na strani benzinca. Drugim rečima, ukoliko se godišnje prelazi manje od dvadesetak hiljada kilometara, dizel gubi ekonomsku prednost bez obzira na nižu potrošnju.
Polovni dizeli skuplji zbog male ponude
Na tržištu polovnih vozila situacija dodatno komplikuje izbor. Dok benzinskih primeraka Pola ima na stotine, dizelskih modela iste starosti ima znatno manje. Razlog je jednostavan. Većina dizelaša završila je u flotama i lizing programima, dok su privatni kupci u B segmentu već godinama uglavnom okrenuti benzinu ili hibridima.
Manja ponuda automatski utiče i na više cene polovnih dizelaša.