Sutra JEDNU STVAR nikako ne treba raditi - smatra se VELIKIH GREHOM I NEPOŠTOVANJEM POSTA: Na Veliki četvrtak sadi se ova biljka, a neki vernici se PRIČEŠĆUJU
- Na ovaj dan ustanovljena je sveta tajna pričešća, tokom koje vernici primaju hleb i vino kao simbole Hristovog tela i krvi
- Na ovaj dan nema veselja, farbaju se jaja (prvo se zove strašnik i veruje se da štiti dom), a u nekim krajevima obavljaju se posebni rituali oko stoke i paljenja sveća na reci
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici obeležavaju sutra Veliki četvrtak, sećanje na poslednju večeru Isusa Hrista sa apostolima.
Veliki četvrtak je jedan od najznačajnijih dana u toku Velike, Strasne nedelje, koja predstavlja poslednju nedelju Uskršnjeg posta i traje do samog Uskrsa.
Na ovaj praznik ustanovljena sveta tajna pričešća. Prema jevanđelima, Isus je blagoslovio hleb i podelio ga apostolima uz reči: "Ovo je telo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grehova". Uzeo je zatim čašu vina i rekao im: "Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zaveta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja greha."
Zato se na liturgijama vernici pričešćuju hlebom ili naforom, telom Hristovim, i vinom, koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda. Tajna večera je bila Isusova poslednja zajednička večera sa dvanaestoricom apostola pre raspeća.
Pričest donosi oproštaj od grehova
Na Veliki četvrtak nema veselja. Kod nekih pravoslavnih naroda i u pojedinim krajevima Srbije sutra se farbaju jaja, dok vernici u Rusiji mesi uskršnji slatki kolač.
Ovaj praznik je određen za pričešće vernika koji su postili na vodi najmanje pet dana. Veruje se da pričest donosi oproštaj i najvećih grehova, ukoliko se poštovao pravoslavni kanon.
Završetkom liturgije prestaje se sa zvonjenjem u crkvi, već se klepa odnosno udara u drvenu dasku, i tako sve do sahrane Hristove. Dozvoljeno je sutra jesti na ulju i popiti nešto vina.
Prvo ofarbano jaje na Veliki četvrtak zove se strašnik
Na Kosovu i Metohiji se na Veliki četvrtak farbaju jaja. Prvo ofarbano jaje naziva se strašnik. Prema predanju, štiti kuću od bolesti, uroka i vremenskih nepogoda.
Svi radovi u polju su sutra zabranjeni, osim sejanja lubenice. Verovalo se da će lubenice, ako se poseju upravo na Veliki četvrtak, biti bogatog roda.
Za Veliki četvrtak vezuje se i običaj da žene odlaze na reku gde pale sveće, koje pričvršćuju na malim daskama i puštaju niz vodu. Ovaj ritual posvećen je dušama mrtvih.
U pojedinim krajevima ranije su obavljane obredne radnje oko stoke, kako bi bila zdrava, jaka.
U manastiru Tronoša na Veliki četvrtak pali se velika sveća nekoliko desetina kilograma teška. Ostavlja se da gori određeno vreme jer treba da se pali tokom čitave godine pali, do Velikog četvrtka naredne godine.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.