Ovo su običaji za BADNJE JUTRO: Evo šta treba dodati badnjaku za ZDRAVU GODINU punu napretka, a koja popularna praksa nema verski karakter
- Badnji dan je dan koji na simboličan način najavljuje Božić, proslava koja potiče iz pravoslavne hrišćanske tradicije.
- Seča badnjaka predstavlja ritual poštovanja prirode i svetog poretka, sačinjen sa posebnom pažnjom i molitvom.
Dan koji prethodi Božiću, najradosnijem hrišćanskom prazniku, pun je rituala, simbolike i živopisnih radnji, a svi su blisko povezani sa kultom porodice i ognjišta, onim što se u Srbiji od davnina najviše poštuje. U zoru, čim svane Badnje jutro, objavljuje se odlazak u šumu po badnjak, mladu hrastovu ili cerovu granu, simbol drveta koje su pastiri doneli da zagreju novorođenog Isusa Hrista u Vitlejemskoj pećini.
Pravoslavni vernici koji Božić slave po julijanskom kalendaru, 6. januara obeležavaju Badnji dan, poslednji dan božićnog posta, dan koji najavljuje rođenje Isusa Hrista. Na Badnje jutro, u cik zore pre izlaska sunca, domaćin treba da sa puškom i muškim članovima porodice ode u seču badnjaka. Ovaj čin se, nalažu običaji, obavlja s poštovanjem i uz molitvu.
Možda vas zanima
Badnjak se seče sa istočne strane i stavlja na zemlju u znak poštovanja prirode i božjeg poretka. Ne bi trebalo da se seče golom rukom, već rukavicama u kojima je bilo izmešano žito. Domaćin se prethodno okreće ka istoku, prekrsti se tri puta i kaže: "Pomozi i Bože i sveti badnjače". Drvo treba sekirom iseći tri puta, a ako se ne polomi iz trećeg pokušaja, lomi se rukama. Po badnjak se ide u tišini, bez razgovora, dok se pri povratku peva.
Badnjak predstavlja drvo koje su pastiri doneli u hladnu Vitlejemsku pećinu, a Sveti Josif iz Nazareta ga založio kako bi ugrejalo novorođenog Hrista i njegovu majku. Nekada se povezivalo sa kultom Sunca i vatre, pripisivane su mu i božanske moći. Stari Sloveni su verovali da se spaljivanjem badnjaka obnavlja vegetacija, čime se nagoveštava početak novog godišnjeg perioda.
U pojedinim delovima Srbije običaj je da se na mestu na kojem je nekad stajalo stablo badnjaka ostavi ili parče pogače ili žito iz rukavice. Uz njega se dodaje drenova grančica, simbol zdravlja i snage.
Kako se u gradovima ne sledi običaj sečenja badnjaka, on se kupuje na pijacama ili tezgama, uz pšenicu. U seoskim domaćinstvima grana se do večeri drži pored kuće, a sa prvim mrakom se unosi i stavlja na ognjište ili ispod stola.
Kao i svake godine u ovo vreme, dosta se polemiše oko toga šta je od onoga što se čini u susret Božiću u skladu sa verom, a šta rezultat sujeverja ili samo narodne prakse. Pomenuti običaji imaju utemeljenje u religiji, dok se spavanje na slami koja se u kuću unosi na Badnje veče kako bi "devojke sanjale mladića za kojeg će se udati" svrstava u praznoverje. Ni kićenje automobila badnjakom nema oslonac u tradiciji.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.