Bila je najbogatija naslednica, a zbog jedne stavke u testamentu život joj se pretvorio u HOROR FILM: Pohlepna majka smestila joj je jezivu prevaru posle koje više ništa nije bilo isto
- En Kuper Hjuit odrasla je u bogatoj porodici, ali je detinjstvo provela pod strogim nadzorom, u izolaciji i trpeći zlostavljanje
- Slučaj je izazvao veliki javni skandal i pokrenuo raspravu o prisilnim sterilizacijama i pravima pacijenata
U vremenu kada je bogatstvo donosilo moć, a žene retko imale kontrolu nad sopstvenim životom, mlada En Kuper Hjuit odrastala je u pravom hororu, umesto u bezbrižnosti koju su ime i status trebalo da joj garantuju. Njena potresna sudbina, koja je ponovo dospela u žižu javnosti zahvaljujući knjizi istoričarke Odri Kler Farli, otkriva jezivu priču o zlostavljanju, pohlepi i majci koja je bila spremna na sve.
En je bila ćerka poznatog američkog inženjera i pronalazača Pitera Kupera Hjuita, jednog od pionira električne rasvete. Iako je imala novac i visok društveni položaj, njeno detinjstvo bilo je obeleženo nadzorom, izolacijom i zlostavljanjem. Problemi su navodno počeli kada je imala samo tri godine – bezazleno dečje dodirivanje sopstvenog tela odrasli su protumačili kao znak devijantnog ponašanja, a devojčica je u tadašnjem društvu, opterećenom predrasudama, ubrzo etiketirana kao problematična.
Tokom kasnijeg sudskog procesa, En je svedočila o paklu koji je preživela. Tvrdila je da je veliki deo detinjstva provela zaključana u sobi, potpuno lišena prijatelja i majčinske nežnosti. Kao jeziv dokaz, u sudnici je pokazivala ožiljak na čelu i tragove na telu za koje je tvrdila da su nastali od opekotina od cigareta.
Krvavi plan i kobna klauzula u testamentu
Kada je njen otac preminuo 1921. godine, iza sebe je ostavio imanje vredno oko četiri miliona tadašnjih dolara. Prema testamentu, dve trećine bogatstva pripale su En, dok je majci Merijan trebalo da pripadne preostala trećina. Međutim, u testamentu se krila i jedna odredba koja je zapečatila sudbinu devojčice: ukoliko En umre bez potomaka, njen deo nasledstva automatski prelazi majci. Upravo je ta klauzula postala motiv za stravičan zločin.
U avgustu 1934. godine, samo nekoliko meseci pre nego što će postati punoletna, dvadesetogodišnja En osetila je jake bolove u stomaku. Smeštena je u privatnu bolnicu u San Francisku, gde su joj lekari saopštili da mora da operiše slepo crevo. Ali operacija je bila samo paravan.
Probudila se unakažena
Bez njenog znanja i pristanka, lekari joj nisu izvadili samo slepo crevo, već su joj uklonili i jajovode, zbog čega više nikada nije mogla da zatrudni. Oporavljajući se od operacije, En je počela da sumnja u priču lekara, a kada je saznala surovu istinu, odlučila je da javno progovori.
U januaru 1936. godine, na izuzetno posećenoj konferenciji za štampu u San Francisku, hrabra En šokirala je novinare izjavom da tuži sopstvenu majku za pola miliona dolara odštete. U svojim jezivim optužbama, pretočenim iz njenih javnih nastupa, istakla je:
– Moja majka je unajmila i podmitila lekare da me sterilišu, koristeći novac koji je ukrala iz mog povereničkog fonda!
En je takođe tvrdila da su je, pre ovog monstruoznog zahvata, proglasili mentalno nesposobnom, oslanjajući se na eugeniku – tadašnju opasnu ideologiju u Americi, kojom su sterilisani ljudi smatrani "nepoželjnima" ili "nesposobnima". Njen jedini "greh" bio je novac, jer je sterilizacija bila majčin način da osigura da En nikada ne dobije decu, čime bi celo nasledstvo na kraju pripalo njoj.
Zločin bez kazne
Slučaj je izazvao neviđenu medijsku buru širom Amerike. Novine su tokom čitave 1936. godine živele od ove priče, izveštavajući o epskom sukobu "zlobne majke i bogate mlade naslednice". Policija se ubrzo umešala, a Merijan i dvojica korumpiranih lekara uhapšeni su i optuženi za sakaćenje – zločin koji je podrazumevao nanošenje teških telesnih povreda i naruživanje osobe. Ovaj skandal istovremeno je pokrenuo ozbiljnu nacionalnu raspravu o pravima pacijenata i užasima prisilne sterilizacije.
Međutim, pravda nije bila zadovoljena. Krivični postupak protiv majke i lekara na kraju nije okončan osuđujućom presudom. Svoju građansku tužbu En je okončala nagodbom vrednom 150.000 dolara.
Iako se udavala nekoliko puta, En se u kasnijim godinama povukla iz javnosti, dobro svesna da joj nikakav novac ne može vratiti ono što joj je rođena majka trajno oduzela. Preminula je 1956. godine, u 41. godini života.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.



