Andrej je posetio najstariji narod na svetu, pa se ŠOKIRAO kada je saznao kako u ovom plemenu VODE LJUBAV i na koji način se ŽENE PORAĐAJU
- O deci brine čitavo pleme, a razmena partnera između različitih grupa doprinosi izbegavanju genetskih problema
- Mladi pre braka imaju svojevrsni probni period – mesec dana mogu da provedu sa potencijalnim partnerom pre nego što se vrate u matično pleme
Život Bušmana, najstarijeg naroda na svetu, koji pretežno živi na jugu Afrike, odvija se po pravilima koja su za savremeno društvo gotovo nezamisliva. Njihova svakodnevica, a posebno ljubavni život i način na koji donose decu na svet, kriju običaje koji mnoge ostavljaju bez reči. Poznati pustolov Andrej Maričić proveo je vreme sa ovim fascinantnim plemenom i iz prve ruke preneo detalje koji frapiraju javnost.
Kada je reč o intimnim odnosima, oni su Bušmanima koji žive u plemenu izuzetno važan deo svakodnevnog života. Veruju da se upravo zahvaljujući njima oslobađaju stresa i ostaju nasmejani, zadovoljni i opušteni.
– Intimni odnosi su njima mnogo važniji nego većini drugih ljudi. Vode ljubav po nekoliko puta dnevno, i to tokom cele godine. Nemaju gde osim u svojim kolibama, u kojima svi spavaju na podu – otkrio je Andrej Maričić.
Menjaju žene među sobom i to smatraju normalnim
Ono što posebno intrigira jeste njihovo shvatanje braka i vernosti. Iako svaki muškarac u početku ima jednu suprugu, nakon određenog vremena dolazi do neočekivanog obrta.
– Nakon određenog perioda zajedničkog života i dobijanja dece, parovi se jednostavno zamene. Jedni drugima daju žene i sve počinje ispočetka, bez ikakve ljubomore – objašnjava Andrej i dodaje da deca ostaju sa majkom, koja prelazi kod novog muškarca i sa njim u narednim godinama dobija decu.
Sva deca u zajednici praktično imaju zajedničke majke, a o njihovom odrastanju i vaspitanju brine čitavo pleme, koje funkcioniše kao jedna velika porodica. Maričić ističe da se razmena partnerki često odvija i između različitih grupa, što, kako navodi, doprinosi izbegavanju genetskih problema do kojih može doći prilikom sklapanja brakova unutar iste zajednice.
Zanimljivo je da mladići i devojke imaju i svojevrsni "probni period" pre braka – mogu da odu u drugu grupu i mesec dana žive sa potencijalnim partnerom.
Tek nakon tog perioda, ako ustanove da odgovaraju jedno drugom, vraćaju se u svoje matično pleme, gde nastavljaju zajednički život.
Jezivi bolovi i porođaj u potpunoj tišini
Iako naizgled vode opušten život, žene iz plemena Bušmani suočavaju se sa veoma teškim uslovima kada dođe vreme za porođaj. Plodnost kod njih, prema navodima Andreja Maričića, nastupa tek oko 19. ili 20. godine života zbog specifičnog načina života, a najčešće rode troje ili četvoro dece. Sam porođaj, međutim, izuzetno je težak i zahteva veliku fizičku i psihičku izdržljivost.
– Porađaju se same i u potpunoj tišini, izvan kampa, u žbunu, jer ne smeju da puste glas. Pre će im poteći suze i ugrizaće se za ruke nego što će jauknuti zbog porođajnih bolova – svedoči Maričić o, kako kaže, neverovatnoj hrabrosti žena iz ovog plemena, što je zabeležio i u video-prilogu.
Uprkos ovako surovim uslovima života i prosečnom životnom veku koji retko prelazi 50 godina, Bušmani nastavljaju da čuvaju svoju višemilenijumsku tradiciju, živeći slobodno i gotovo na isti način kao njihovi daleki preci.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.