Ova srpska prezimena su nekada bila REZERVISANA samo za NAJMOĆNIJE vladare: Ako ga nosite i vi onda imate PLAVU KRV
- Prezime na Balkanu nisu samo administrativni podatak, već predstavljaju svedočanstvo o poreklu i istoriji porodica
- Stalni oblik prezimena uveden je sredinom 19. veka, po ukazu kneza Aleksandra Karađorđevića iz 1851. godine
Kada se predstavljamo, retko nam pada na pamet da se zapitamo koliko je staro naše porodično ime. Međutim, prezimena na ovim prostorima predstavljaju mnogo više od pukog administrativnog podatka – ona su svedočanstvo o našem poreklu i istoriji na Balkanu, a neka od njih su u prošlosti označavala apsolutnu moć i ugled.
Mnogi današnji građani nose imena koja su nekada krasila najuticajnije srednjovekovne porodice, despote i vojvode koji su krojili sudbinu čitavih država.
Kako smo uopšte dobili današnja prezimena?
Zvanični, trajni oblik prezimena kakav danas koristimo uveden je tek sredinom 19. veka. Knez Aleksandar Karađorđević je 1851. godine doneo ukaz po kojem su porodice morale da zadrže ime svog najpoznatijeg ili najistaknutijeg pretka i koriste ga kao stalno. Ipak, plemićke loze su se izdvajale po svojim porodičnim imenima znatno ranije, o čemu svedoče brojni manastirski spisi i vladarske povelje.
Velikaši čija imena i danas žive
Pojedine loze ostavile su toliko dubok trag da se njihova prezimena i danas izgovaraju sa posebnim divljenjem. Ovo su samo neka od njih:
Nemanjići: Bespogovorno najpoznatija dinastija koja je tokom dva veka svoje vladavine udarila temelje srpske države i kulture.
Lazarevići: Sinonim za mudrost i viteštvo, čiji su najsvetliji primeri knez Lazar Hrebeljanović i njegov sin, despot Stefan.
Brankovići: Čuvena vlastela iz 14. i 15. veka, čiji je najistaknutiji član, Vuk Branković, bio jedan od ključnih aktera Kosovske bitke.
Mrnjavčevići: Dinastija koja nam je podarila najvećeg epskog junaka i simbol prkosa – Marka Kraljevića.
Kotromanići: Vodeća vladarska porodica koja je od 13. do 15. veka suvereno vladala srednjovekovnom Bosnom.
Crnojevići: Čuveni crnogorski plemići u čije je vreme na naše prostore stigla prva štamparija.
Da li isto prezime garantuje i plemićko poreklo?
Danas je istraživanje rodoslova postalo pravi hit, jer mnogi potajno priželjkuju da otkriju rodbinsku vezu sa nekadašnjom aristokratijom. Međutim, istoričari imaju važno upozorenje: to što se prezivate isto kao neki srednjovekovni velikaš, ne znači da ste njegov direktan potomak.
Kroz vekove burne istorije, narod se neprestano selio. Zbog masovnih migracija i raznih promena u administraciji, mnoga nekadašnja plemićka imena postala su široko rasprostranjena u narodu. Ipak, čak i ako ne vučete direktne korene od kraljeva, vaše prezime ostaje važno nasleđe i neraskidivi deo vašeg identiteta koji priča priču starih vremena.
Inače, verovali ili ne, razlika je da li vam se prezime završava na ić ili na ović. Saznajte šta znači i koja razlika je u pitanju.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.