Dodatni problemi uključuju krizu finansiranja medija i pojavu "trampizma", odnosno sve učestalije agresivno ponašanje političara prema novinarima
RSF aktivno rade na terenu - vode svetski indeks slobode medija, pomažu novinarima u ratnim zonama i bore se protiv digitalne cenzure, dok EFJ zastupa radna prava i etičke standarde 320.000 novinara iz 45 zemalja
Evropska unija (EU) je region gde su novinari najzaštićeniji, ali daleko od toga da ima razloga za opuštanje, ocenjuju Reporteri bez granica i Evropska federacija novinara. Prekretnice za Evropu predstavljaju ubistva Dafne Galicije i Jana Kucijaka, nakon čega je EU shvatila da "nešto mora da uradi". U tu svrhu je donet European Media Freedom Act (EMFA), a stručnjaci imaju jasne smernice: najbolji antidot za dezinformacije je kvalitetno novinarstvo.
Grupa novinara iz Srbije je u Briselu, u okviru projekta "Puls Evrope" razgovarala sa predstavnicima Reportera bez granica (RSF) i Evropske federacije novinara (EJF).
Reporteri bez granica
RSF je nezavisna međunarodna nevladina organizacija sa sedištem u Parizu. Imaju konsultativni status u Ujedinjenim nacijama i UNESKU, što im daje veliku težinu na globalnoj sceni.
- Fokus: Globalni (pokrivaju ceo svet, ne samo Evropu)
- Moto: "Bez slobodne štampe, nijedna borba se ne može čuti"
Evo čime se tačno RSF bave:
- Svetski indeks slobode medija: Ovo je njihov najpoznatiji proizvod. Svake godine rangiraju 180 zemalja na osnovu stepena slobode koji uživaju novinari. To je referentna tačka za diplomate, investitore i međunarodne institucije
- Praćenje napada i ubistava: RSF vodi preciznu i potresnu evidenciju o broju ubijenih, zatvorenih ili kidnapovanih novinara širom sveta
- Praktična pomoć: Oni rade "na terenu", obezbeđuju pancirne prsluke, šlemove i finansijsku pomoć novinarima u ratnim zonama, kao i pravnu pomoć onima koji su nepravedno zatvoreni
- Digitalna sloboda: Bore se protiv sajber-cenzure i nadzora novinara, pomažući im da koriste enkripciju i zaštite svoje izvore
Žuli Majerčak iz RSF napominje da su Finska i Danska jedine zemlje članice EU koje su potpuno usklađene sa EMFA.
- EU je region gde su novinari najzaštićeniji, a sloboda medija najveća, ali to nije razlog za opuštanje. Ubistva Dafne Galisije i Jana Kucijaka su prekretnice za Evropu i dokaz da novinarstvo može biti smrtonosno. EU je shvatila da nešto mora da se uradi, i za to služi European Media Freedom Act (EMFA). Finska i Danska su jedine zemlje koje su potpuno usklađene sa njim. Mađarska nije usaglašena sa skoro svim pravilima i to je najekstremniji slučaj, problem je i Slovačka - ocenila je Majerčak.
Kako ističe, od ključne važnosti je i anti-SLAPP direktiva, koja mora da se aplicira na domaće slučajeve, što je nemoguće ako je sve članice ne usvoje.
Prema njenom mišljenju, novi problem koji se javlja jeste dominacija platformi društvenih mreža i video sadržaja.
- Reporteri bez granica veruju da EU mora da ima zakone koji će regulisati društvene mreže - poručila je Majerčak.
Evropska federacija novinara
Isto misli i Rikardo Gutijerez, generalni sekretar Evropske federacije novinara.
Evropska federacija novinara je najveća organizacija novinara u Evropi. Ona nije klasična organizacija, već krovna federacija koja okuplja sindikate i profesionalna udruženja novinara.
Predstavlja oko 320.000 novinara kroz 71 novinarsku organizaciju u 45 zemalja. Oni su evropski ogranak Međunarodne federacije novinara (IFJ).
Njihov rad se može podeliti na četiri glavna stuba:
- Odbrana slobode medija: Reaguju na svaki pokušaj cenzure, pritisaka na novinare ili fizičkih napada
- Radna prava: Bore se za bolje plate, sigurnije ugovore i dostojanstvene uslove rada u eri gde digitalizacija i "freelance" rad često ugrožavaju stabilnost
- Etika i standardi: Promovišu profesionalno i objektivno novinarstvo kroz poštovanje etičkih kodeksa
- Autorska prava: Zastupaju novinare u borbi da njihovo delo ne bude besplatno eksploatisano od strane velikih tehnoloških platformi
Iz Srbije su članovi:
- UNS
- NUNS
- Sindikat "Nezavisnost"
Gutijerez je u razgovoru sa novinarima iz Srbije istakao da su dezinformacije jedan od najvećih problema koji trenutno postoji.
- Najbolji antidot za dezinformacije je kvalitetno novinarstvo. Transparentnost je jedan od načina za borbu protiv dezinformacija. Zato su potrebna etička veća, neka nova su već formirana u Francuskoj. Ipak, jako smo oprezni jer nekad borba protiv dezinformacija može biti iskorišćena od strane vlasti da ograniči slobodu. Zakon protiv dezinformacija koji je donet iz dobre namere mogu da iskoriste lideri poput Viktora Orbana i Đorđe Meloni - kaze Gutijerez.
U međuvremenu, kako upozorava, vlada kriza u finansiranju medija na globalnom nivou.
- Novinarstvo je javno dobro. Mislim da su potrebne direktne subvencije kvalitetnim medijima, ali i pravila za alokaciju sredstava onima koji zapošljavaju prave novinare i proizvode adekvatan sadržaj - ističe Gutijerez.
Treći veliki problem sa kojim se novinarstvo po njegovom mišljenju suočava je - trampizam. Pod ovim se misli na agresivno i neprijatno ponašanje predsednika Amerike prema novinarima.
- Bitno je da političari poštuju medije jer to ima uticaja na javno mnjenje. To ne škodi samo pojedinačnoj meti, već celoj profesiji. Zato mi tražimo od političara da osude kada neko iz njihove stranke ili kabineta vređa novinare. I novinari treba da budu transparentniji i skromniji. EU i EK ne rade dovoljno po ovom pitanju, a postoji veliki pritisak Amerike - zaključio je on.