Većina turista i pacijenata koji dolaze na lečenje u Banju Koviljaču, u nedoumici je kako je čuveni Kur-salon u ovom mestu dobio ime, iako je prošlo osam decenija otkako je izgrađen.
Ova jedinstvena arhitektonska građevina iz 1932. godine oduvek je plenila svojom lepotom i glamuroznošću, ali polemike o samom imenu Kur-salona traju decenijama.
- Veoma je zanimljivo slušati banjske goste, ali i meštane kako nagađaju ko je i zašto dao baš takvo ime banjskom dvorcu – kaže Vladimir Vulović, turistički vodič i osnivač Turističko-informativnog centra "Kraljevska Banja Koviljača".
Tokom rada sa gostima često je slušao kako jedni druge ubeđuju da "kur" u stvari predstavlja skraćenicu od - kultura, umetnost, rekreacija, što donekle i ima smisla s obzirom na sadržaje po kojima je dvorana bila poznata.
Vulović kaže da su uz ovu tvrdnju neki čak spremni i da se opklade, dok drugi opet okreću na šalu, sećajući se sedamdesetih i osamdesetih godina kada se u Kur-salon nije moglo ući bez rezervacije, svečanog odela i punog novčanika, a provod je bio zagarantovan.
Međutim, tajna nastanka imena sasvim je drugačija.
- Banjski Kur-salon dobio je ime po bečkom Kur-salonu, koji je izgrađen prvenstveno radi lečenja, jer su se u okviru bečkog zdanja nalazili lekoviti pijaći izvori koje su pohodili gosti sa svih strana. Naš Kur-salon je od samog starta imao sasvim drugu funkciju. U njega se dolazilo na balove, radi muzike, razonode ili iskušavanja sreće u prvoj kockarnici na Balkanu, ali je preuzeo naziv od bečkog "kur" (na francuskom: kura - lečenje, na engleskom: cure) iako baš nikakve veze sa lečenjem nije imao – otkriva Vulović i dodaje da je zbog duhovnog, "boemskog lečenja" uz taktove čarlstona, valcera, ali i domaćih pesama, uz prepunu trpezu kvalitetne hrane i pića, partiju pokera i barbuta, u potpunosti opravdavao svoj naziv.
