Boks ofis liste u tekućoj godini svakako će obeležiti uspeh filma "Spajdermen 3". I dok se već govori o nastavku ove izuzetne franšize potekle iz okruženja izdavačke kuće "Marvel", kreatora Spajdermenovog vizuelnog identiteta to nimalo ne zanima.
Boks ofis liste u tekućoj godini svakako će obeležiti uspeh filma "Spajdermen 3". I dok se već govori o nastavku ove izuzetne franšize potekle iz okruženja izdavačke kuće "Marvel", kreatora Spajdermenovog vizuelnog identiteta to nimalo ne zanima.
Tvorci Spajdermena bili su Sten Li i ćudljivi i povučeni crtač Stivi Ditko, sin emigranata iz istočne Evrope. Za razliku od Lija, koji se uvek medijski eksponirao, Ditko izbegava publicitet i nije dao nijedan intervju u poslednje četiri decenije. Ovaj usamljeni čudak dane provodi u polumraku svog ateljea na Menhetnu, u kome i danas stvara avanturističke, naučnofantastične i erotske stripove. Prema rečima ono malo ljudi koji su imali priliku da ga upoznaju, Ditko je bio pod velikim uticajem filozofije racionalnog objektivizma, koju je promovisala En Rajnd.
Ditko je crtao Spajdermena pune tri godine, odnosno do broja 38, kada je autorsko neslaganje sa Lijem dostiglo vrhunac. Poslednje table, urađene olovkom i bez ikakvog plana i scenarija, Stiv Ditko je slao poštom Sten Liju, ostavljajući mu prazne balončiće da proizvoljno upiše tekst. Od milijardi dolara koje je Spajdermenovo ime zaradilo tokom četrdesetak godina, Ditko nije dobio ni centa - izuzev propisanog honorara.
Stiv Ditko i Džoni Romita, Spajdermenovi crtači tokom šezdesetih, uveli su gotovo barokne pokrete tela u standardno statičan crtež superherojskog stripa. Spajdermen je bukvalno leteo iznad grada u svim mogućim i nemogućim pozama dok se fokus stalno menjao.
Antiheroji poput Spajdermena postali su zvezde svetskog stripa i filma, čak su i prokrčili put za isfrustrirane heroje andergraunda kod najšire publike.
Imao je jasno definisane i stroge poglede na svaki aspekt života, uključujući i politiku. Stoga nije za čuđenje spoznaja kako je spojio svoj sistem uverenja i verovanja sa onim od Ejn Rend. Iako nikada nije pridikovao nikome kako bi širio svoje stavove, oni su našli načina da izbiju na površinu kroz njegove crteže.
To se posebno uočava u Spajdermenu, koji započinje svoj stripovski život kao trapavko u svakom pogledu, da bi već oko tridesetog broja stripa izgledao i delao kao heroj koga je stvorila Ejn Rend. Stidljivi i doskora frustrirani plašljivko Piter Parker počinje da treska pesnicom o sto, da se javno ljuti, podvikuje na svoju devojku Gven... Dobio je i talasastu kosu, počeo da nosi pulovere jarkih boja i prestao da brine o tome šta ostali svet misli o njemu. To je preuzimanje osobina koje imaju Rendini heroji Hauard Rork iz romana "Vrelo" ili Džon Galt iz "Atlas je zadrhtao".
Činjenica da je imao udela u stvaranju izdavačke kuće "Marvel" - sinonima za uspeh i njenog najpopularnijeg stripa mu nije značila ništa, kao ni popularnost karaktera proizašlih iz njegove mašte. Crtanje stripova je bio Ditkov posao, ne i životni sadržaj. Ideja slave i bogatstva mu je bila strana kako u 60-tim godinama, tako i danas. Postoji nekoliko završenih epizoda "Doktora Strejndža" koje nikada nije predao redakciji. Nikakve molbe i ubeđivanja nisu urodili rezultatom - odbio je da ih ikada ikome pokaže, preda u štampu ili proda originale bogatim kolekcionarima koji su spremni da plate visoke svote dolara.
Uprkos stalnom prisustvu u štampi sa svojim crtežima, Ditku je uspelo da izbegne pažnju javnosti. Ostao je večita enigma, čak i za "Marvel". O njemu su se znale anegdote, legende i neverovatne priče, ali malo ljudi je bilo u stanju da ga uopšte prepozna.