Dobitnik 72. NIN-ove nagrade za roman godine je Darko Tuševljaković, saopšteno je upravo na Kolarčevom narodnom univerzitetu.
Odluku o 72. laureatu NIN-ove nagrade doneo je žiri u sastavu Aleksandar Jerkov (predsednik), Adrijana Marčetić, Jelena Mladenović, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković.
Žiri je birao između šest romana koja su ostala u najužem izboru, a to su, po redosledu pristizanja u redakciju NIN-a: „Karota” Darka Tuševljakovića („Laguna”), „Balada o ubici i ubici i ubici” Dalibora Pejića („Geopoetika”), „Frau Beta” Laure Barne („HERAedu”), „Besmrtne ludosti gospođe Kubat”, Milan Tripković („Akademska knjiga”, Novi Sad), „Razgovori s vješticom” Vladimira Vujovića („Sumatra”) i „Opatija Svetog Vartolomeja” Miloša Perišića („No rules publishing”).
Jednoglasna odluka
Između naslova koje je žiri smatrao ravnopravnim, roman ovog zrelog pisca nagradu je dobio jer je, između ostalog, jednu veliku traumu pretvorio u pitanje dostojno Sfinge, ukrštajući istorijske dileme sa složenim psihoanalitičkim poniranjima. Ispripovedana između mita, savremenosti i sećanja, pri čemu na mitskoj osnovi izrasta priča o stradanju pojedinca i kolektiva, „Karota“ ukršta misteriju i tragediju. Napor da se pronađe ponešto drugačiji ugao svedočenja dao je jedno veoma čitljivo, ali istovremeno i zagonetno delo. Odluka je u završnici rasprave doneta jednoglasno", saopštio je žiri, prenosi NIN
“Deca su se igrala i nisu ništa znala. Mi smo bili ta deca.nismo znali da nam ispod nogu tinja vulkan koji će nas rasuti poput pepela” – napisao je negde u sredini romana “Karota” Darko Tuševljaković (“Laguna”)
Detinjstvo junaka Davora je mirisalo na Jadransko more, Zadar, doduše i na paljevinu... Mnogo godina kasnije u Beogradu, njegov život biva obeležen mutnim sećanjem na nekadašnje drugove, pitanjima, potragom za odgovorima koji ga nužno vode u prošlost, novim značenjima to ih dobijaju negdašnja zbivanja... U najkraćem; priča o petorici dečaka koje je život zapljusnuo događajima i odnosima zbog kojih ni dan-danas neki nisu u stanju da oproste. Sebi ili drugima.
Po rečima Jovice Aćina “Karota” pleni pripovedačkom umešnošću, zapletom, likovima, opisima, temom o zlu i dobru u nama i drugima...
Darko Tuševljaković je ranije u intervjuu za NIN o svom romanu rekao da je inicijalna kapisla je bila pomisao da su ljudi koji su silom prilika menjali lokacije zapravo svaki put započinjali život iz početka.
„Želeo sam da se priča oslanja na iskustvo, ali da se odvoji od ispovednog, da u tom smislu prati postupak koji sam i ranije primenjivao, a to je da se doživljeno provuče što podrobnije kroz unutrašnje filtere, jer se tako ono preobražava u nešto novo i neočekivano. Inicijalna kapisla je, mislim, bila pomisao da su ljudi koji su silom prilika menjali lokacije zapravo svaki put započinjali život iz početka. Od toga se, postepeno, razvila priča o Karoti i Zadru kojom sam bio zadovoljan”, rekao je Tuševljaković u intervju za NIN nakon što se njegov roman našao u najužem izboru za NIN-ovu nagradu.
Podsetimo, na konkurs za 72. NIN-ovu nagradu za roman godine u redakciju je stiglo 195 naslova. Žiri je prethodno, krajem decembra, u širem izboru izabrao 39 romana, a potom je izbor početkom januara sveden na 13 romana.
NIN-ova nagrada kritike za najbolji roman godine predstavlja jedno od najprestižnijih odlikovanja na Balkanu u oblasti književnosti. Dodeljuje se svake godine, u januaru, za najbolje prozno delo objavljeno tokom prethodne godine.
Sam značaj nagrade je nemerljiv. Danas se smatra najuticajnijom književnom nagradom u Srbiji.
Nagrada je ustanovljena od strane nedeljnika NIN (Nedeljne informativne novine) i dodeljuje se od 1954. godine.
Uskoro opširnije...