Biznis Vesti
Šeril Sandberg upozorava: Korporativna klima „jedna od najgorih“ koju sam ikada videla

Bivša direktorka Mete Šeril Sandberg: Korporativna kultura jedna od najgorih, položaj žena nazaduje

LeanIn i McKinsey izveštaj pokazuje povećanje jaza u ambicijama žena na korporativnim pozicijama

Komentari dolaze u vreme jačanja patrijarhalnih tendencija u Silicijumskoj dolini.

Slušaj vest
0:00/ 0:00

Bivša operativna direktorka Mete Šeril Sandberg upozorila je da javni ispadi mizoginije i takozvana „tech bro“ retorika ozbiljno narušavaju korporativnu kulturu u najvećim svetskim kompanijama. U razgovoru za CNBC, Sandberg je istakla da način na koji lideri govore i poruke koje šalju imaju direktan uticaj na radno okruženje i poslovne rezultate.

Meta Foto: John G. Mabanglo / EPA;
Meta

„Retorika je važna. Važno je ko šta govori“, rekla je Sandberg u podkastu „CNBC Changemakers and Power Players“.

Blic preporučuje

Povratak patrijarhalnih narativa u Silicijumskoj dolini

Komentari Šeril Sandberg dolaze u trenutku kada, kako navodi, jača patrijarhalna struja u američkoj kulturi i politici. Taj trend je dodatno dobio na zamahu nakon izjava izvršnog direktora Mete Marka Zakerberga, koji je korporativnu kulturu opisao kao „kulturno kastriranu“ i ocenio da bi mnogim kompanijama koristilo više „muške energije“.

Zakerberg je te izjave dao u jednom podkastu u januaru, neposredno pre nego što je predsednik Donald Tramp stupio na dužnost. U istom periodu Meta je smanjila obim inicijativa u oblasti raznolikosti, jednakosti i inkluzije.

Sandberg je ocenila da je trenutna atmosfera među najtežima koje je videla tokom svoje karijere, ali je naglasila da to ne oslobađa kompanije odgovornosti.

„Okruženje je loše, možda i jedno od najgorih koje smo videli, ali ovo nije prvi put da dolazi do nazadovanja. To ipak nije izgovor da kompanije ne urade pravu stvar za sve svoje zaposlene“, rekla je ona.

Novi jaz u ambicijama žena

Sandberg, koja je više od decenije vodila operacije u Meti i osnivačica je organizacije LeanIn.org, govorila je i o novom izveštaju „Women in the Workplace“, koji su objavili LeanIn i McKinsey.

Izveštaj, koji se objavljuje već 11 godina, ukazuje na pojavu novog „jaza u ambicijama“ žena na svim nivoima korporativne hijerarhije. Razlog je, kako se navodi, to što polovina kompanija više ne daje prioritet napredovanju žena.

Istraživanje pokazuje da taj jaz nestaje kada žene dobiju iste razvojne zadatke, sponzorstvo, mentorstvo i prilike za unapređenje kao i muškarci.

„One koje odustaju to rade jer ne vide jasan put napred. Čak i u ovakvom okruženju, kompanije imaju izbor“, poručila je Sandberg.

Raznolikost donosi bolje finansijske rezultate

Pozivajući se na podatke McKinseyja, Sandberg je istakla da kompanije sa većom rodnom raznolikošću u rukovodstvu ostvaruju bolje poslovne rezultate. Prema tim podacima, kompanije koje su u gornjoj četvrtini po rodnoj raznolikosti u izvršnim timovima imaju 15 odsto veću verovatnoću da ostvare iznadprosečnu profitabilnost u odnosu na one u donjoj četvrtini.

Ona je naglasila da fokus na efikasnost i profit nije u suprotnosti sa empatijom prema zaposlenima.

„To nisu suprotstavljene stvari, niti su posebno muške ili posebno ženske. Najbolji lideri, bez obzira na pol, imaju obe osobine“, rekla je Sandberg.

Žene zaostaju u razvoju AI veština

Izveštaj je ukazao i na novi rizik kada je reč o veštačkoj inteligenciji. Među mladim profesionalcima, muškarci imaju 50 odsto veću verovatnoću da dobiju podršku menadžera za korišćenje AI alata na poslu.

Sandberg je ocenila da je to ozbiljan problem.

„To je zabrinjavajući jaz koji moramo odmah da rešimo, jer ljudi koji će se najbolje snaći na tržištu rada biće oni koji znaju kako da koriste ovu tehnologiju“, rekla je ona.

Dodala je da je izuzetno važno da žene učestvuju u donošenju odluka o razvoju i primeni AI tehnologija, navodeći kao primer Fidži Simo, izvršnu direktorku za aplikacije u OpenAI.

AI zahteva jasnu i jedinstvenu regulaciju

Sandberg smatra da veštačka inteligencija može unaprediti bezbednost na internetu i društvenim mrežama, ali samo uz odgovarajuću regulaciju.

„AI bi trebalo da bude snažan alat za otkrivanje sadržaja koji krši pravila. Postoji put ka većoj bezbednosti, ali to zahteva stvarnu posvećenost“, rekla je.

Ona je ocenila da je federalna regulacija veštačke inteligencije neophodna, dok bi različita pravila u svakoj američkoj saveznoj državi bila štetna za industriju.

U četvrtak je predsednik Donald Tramp potpisao izvršnu naredbu o jedinstvenom nacionalnom standardu za regulaciju veštačke inteligencije, što je protumačeno kao pobeda za tehnološke kompanije koje su se zalagale za ograničavanje nadležnosti saveznih država u ovoj oblasti.