"Budžet zadržava stabilne fiskalne okvire"! Savić za Blic: Ovo mogu biti najveći izazovi za ekonomiju
Profesor Ljubodrag Savić naglašava važnost budžetskih mera za investicije i kupovnu moć građana
Ciljana inflacija od 3,7 odsto ocenjena kao dostižna, ali zavisna od spoljnih ekonomskih faktora
Predlog zakona o budžetu za 2026. godinu Vlada Srbije je usvojila u četvrtak. Stručnjaci kažu da zadržava stabilne fiskalne okvire i realan je u projekcijama prihoda i rashoda. Ističu da predviđeni deficit ispod tri odsto BDP-a i javni dug ispod 60 odsto omogućavaju održiv rast plata i penzija, dok ciljanu inflaciju od 3,7 odsto smatraju dostižnom.
Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu za Blic TV je rekao da je važno kako će se budžetske mere odraziti na investicije i realnu kupovnu moć građana, jer to dugoročno utiče na stabilnost ekonomije.
Ministar finansija Siniša Mali predstavio je budžet za narednu godu, međutim predsednik Vučić je pre nedelju dana rekao da će biti problema misleći pre svega na NIS, s obzirom da oni pune 10 odsto budžeta?
- To jeste problem, ali nije prvi put. Imali smo i težih situacija, ne sumnjam da će Vlada Srbije popuniti, ako naravno dođe do tog scenarija kakav ne predviđamo. Ali budžet je skrojen onako, rekao bih, ne razlikuje se mnogo od prethodne godine. Manje više ostajemo u istim okvirima. Ono što je za nas važno kao građane, da će tekući deficit biti ispod tri odsto to su pravila Evropske unije i da, kako je to opet naglasio predsednik, da će na svaki mogući način pokušati da smanje još visinu javnog duga, koju je u ovom trenutku takođe značajno ispod 60 odsto, a to je evropski kriterijum, mislim negde oko 47- 48 odsto. Dosta je tamo planirano za povećanje plata i penzija, što, većinu građana raduje. Tako da je ovo jedan standardan budžet koji se ne razlikuje mnogo, da kažemo, od nekih prethodnih budžeta i, mislim, u principu mislim da će to da se sprovede efikasno, sve što je tamo planirano.
Koliko je održiva i realna ciljana inflacija od 3,7 odsto i od čega će zavisiti?
- Godinama se prave projekcije, 3 plus minus 1,5 odsto, znači svaki nivo inflacije između 1,5 odsto i 4,5 odsto je prihvatljiv. Mi smo, bar na ovim prostorima, zapamtili neke periode hiperinflacije i visoke inflacije, čak i, nezavisno od te najgore, da kažemo, 90. godine, kada smo imali, zaista, neverovatno visoku inflaciju. Sve što se nalazi u tom koridoru cilja je u redu. Moram kao građanin da kažem, ja verujem da ćemo biti i u narednoj godini u tom, da kažemo, koridoru. Pri čemu, opet moramo malo to posmatrati slojevito, popriličan broj ili možda najveći broj starijih sugrađana, ljudi koji su u penziji, pa i ljudi koji imaju niske plate njih ne raduje mnogo, ili im neće značiti ako cena hrane iskoči iz toga, a po pravilu cene hrane, nažalost, iskaču i to značajno. Zato se nadam da će država naći i napraviti neki plan, mislim da je ovo sve što su radili prethodne godine sa ograničavanjem marži, dobro.
Da li je realno da poraste potrošnja građana, kako proizlazi iz nacrta budžeta?
- Naravno, uvek čovek mora da se ogradi, živimo u teškom vremenu, ne verujem da će u Srbiji doći do nekog poremećaja, pa će to izazvati rast cena, ali ovo vreme na svetskom nivou je grozno vreme, u kome svaki dan čitamo o nekim novim nesporazumima, ratovima, to, naravno, može dovesti do povećanja cena energenata, nafte, do povećanja cena hrane, do zatvaranja nekih fabrika, ali, nažalost, na to Srbija ne može da utiče i to može poremetiti, ove projekcije. Inače, ovo je neki, da kažemo, trend poslednjih deset godina, malo manje od toga koji se praktično realizuje.