Srbija prva u Evropi koja će leteće taksije prikazati u praksi: Evo koji su izazovi i šta je sve potrebno za razvoj takve letelice
U Beogradu se planira uvođenje letećih taksija do EXPO-a 2027
Testiranja će omogućiti procenu funkcionalnosti sistema u kontrolisanim uslovima
Njujork, Dubai, Peking – gradovi koji već testiraju ili koriste leteće taksije kao deo koncepta urbane vazdušne mobilnosti. Ako se najave ostvare, tom društvu bi uskoro mogao da se pridruži i Beograd. Električna letelica koja vertikalno poleće i sleće, do sada rezervisana za futuristične filmove, prema najavama, trebalo bi da se pojavi već tokom Ekspa 2027. Juče je u Davosu potpisan sporazum između Srbije i američke kompanije koja se bavi razvojem električnih letećih taksija i koja će raditi na unapređenju ovog vida saobraćaja.
Električno vozilo vertikalnog uzleta i sletanja, skraćeno eVTOL – ili jednostavnije, leteći taksi. Najava da bi ovakav vid prevoza mogao da se pojavi u Beogradu stigla je zajedno sa najavom izložbe EXPO 2027, koja u fokus stavlja futurizam i inovacije. Ta ideja juče je dobila i svoju konkretnu potvrdu. Na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu potpisan je ugovor između Srbije i američke kompanije Arčer Avijacija, proizvođača električnih vazdušnih taksija. Sporazum predviđa saradnju i mogućnost kupovine do 25 letelica za potrebe EXPO-a 2027 u Beogradu.
"Srbija će biti među prvima gde to može da se vidi"
- Ako pitate za spremnost toga, tehnički jeste spremno, ali je za to potrebno da prođeš mnogo vremena da dobije upotrebnu dozvolu, da dobije dozvolu od civilnog vazduhoplovstva, od institucija koje se bave tim. Tako da, u svakom slučaju, za neko test područje i za testiranje jeste dobra prilika zato što imamo šansu da Srbija bude maltene prva u Evropi gde to može da se vidi, gde može da se testira, gde može da se vidi kako funkcioniše u praksi - rekao je Filip Mitrović, konsultant za elektromobilnost.
Šta je sve potrebno za razvoj letećeg taksija
Da bi ovakav sistem mogao da funkcioniše u Srbiji, potrebno je razviti prateću infrastrukturu. To podrazumeva izgradnju vertiporta, punionica za električne baterije, kao i povezivanje sa postojećim sistemima kontrole vazdušnog saobraćaja. Paralelno sa tim, neophodno je prilagoditi regulatorni okvir, bezbednosne protokole i procedure za sertifikaciju letelica i obuku pilota, u skladu sa međunarodnim standardima civilnog vazduhoplovstva. Takođe, treba imati na umu da to neće biti taksi prevoz koji funkcioniše kao onaj koji trenutno poznajemo.
- Letelica mora da bude autonomna i potpuno bezbedna - dodao je Mitrović.
Šta je najveći izazov
Najveći izazov za leteći taksi ostaje regulativa i njihovo uklapanje u postojeći saobraćajni sistem. Direktorat za civilno vazduhoplovstvo je još pre godinu dana ovu vrstu letelica prepoznao kao potencijalni vid komercijalnog transporta, što znači da one ne zavise od telekomunikacionih mreža, kao što je slučaj sa dronovima. Projekat sa kompanijom Arčer za sada je zamišljen kao test u strogo kontrolisanim uslovima tokom EXPO-a. To predstavlja priliku da Srbija bude među prvim evropskim zemljama koje će ovu tehnologiju prikazati u praksi.
- Dobra vest za imidž i za komercijalni razvoj Srbije. Dakle, ne samo ono što je primarna namena za zvaničnu podršku budućeg EKSP-a, već i za dalju eksploataciju i za komercijalne ili marketinške svrhe. može da bude jako dobra inicijativa za razvoj turizma. Kapacitet letelice je do 4 sedišta dakle za poslovne ljude za jedan dijapazon operativne upotrebe i od Beograda s obzirom na dolet od 80 odnosno brzine oko 200 kilometara na sat - kaže Aleksandar Pejić, "opensky"
Letelice, koje vertikalno poleću i sleću, predstavljaju novu fazu urbane mobilnosti, sličnu kombinaciji drona i helikoptera. Stručnjaci naglašavaju da je bezbednost putnika na prvom mestu i da se u tom segmentu ne dopuštaju greške. Takođe, iako je tehnologija razvijena, bezbednost, infrastruktura i zakonski okvir ostaju ključni koraci pre masovne upotrebe. Testiranje na EXPO-u omogućiće široj javnosti da vidi kako sistem funkcioniše u realnim uslovima.