Kineske firme koriste zemlje poput Maroka, Tunisa, Vijetnama i Tajlanda za pretovar i promenu porekla proizvoda, dok se evropski proizvođači žale na nelojalnu konkurenciju
OLAF je pokrenuo istrage o pravom poreklu robe, a utvrđeno je da takve šeme nanose milione evra štete EU kroz neplaćene carine
Dok EU nastoji da ojača svoju odbranu od jeftinog kineskog uvoza, neke kineske kompanije otvoreno reklamiraju načine zaobilaženja evropskih carina, od pretovara do minimalne prerade proizvoda.
Dok Evropska unija pokušava da zaštiti svoje tržište od naglog porasta jeftinog kineskog uvoza uvođenjem carina, raste zabrinutost zbog novog fenomena. Naime, kineske kompanije reklamiraju načine zaobilaženje carinskih barijera.
Francuska, Italija, Španija, Holandija i Litvanija zajednički su upozorile Evropsku komisiju na „sve nejasnije i složenije akcije” izbegavanja carina. U neformalnom predlogu sastavljenom prošlog meseca, u kojem se ne pominje nijedna kineska kompanija, četiri zemlje su pozvale na unapređenje alata za sprečavanje zaobilaženja, koji bi „omogućio EU da garantuje pravni efekat i efikasnost svojih postojećih mera trgovinske zaštite”.
Novinari Euronews-a su na internetu pronašli kineske kompanije koje otvoreno nude načine zaobilaženja mera trgovinske zaštite EU, uključujući antidampinške carine koje Brisel uvodi na uvoznu robu koja se prodaje u EU po cenama nižim od njihove normalne vrednosti u Kini.
Nije sve nelegalno
Prakse zaobilaženja uključuju otvaranje proizvodnih pogona u zemljama koje nisu meta dodatnih carina EU ili unošenje manjih izmena na proizvodima. Nisu sve promene nelegalne. Zapravo, to je slučaj samo kada evropske kompanije dostave čvrste dokaze da to šteti njihovom poslovanju. Ipak, mnoge kineske mere smatraju se najmanje kontroverznim, što je podstaklo Evropsku kancelariju za borbu protiv prevara (OLAF) da pokrene istrage o pravom poreklu određenih proizvoda.
S obzirom na to da se EU suočava sa talasom kineske robe, zaobilaženje carina postalo je još važnija briga. Evropski proizvođači podnose sve veći broj žalbi Komisiji, tvrdeći da se radi o nepoštenim trgovinskim praksama u raznim sektorima, čime opterećuju resurse zvaničnika EU.
Pretovar preko trećih zemalja
Jedan od načina zaobilaženja evropskih carina je otvaranje proizvodnih pogona u takozvanim „zemljama ulaza” koje imaju koristi od povoljnih trgovinskih sporazuma ili nisu podložne antidampinškim carinama EU. To su Maroko, Tunis, Turska ili zemlje jugoistočne Azije.
Druge metode odnose se na manje izmene proizvoda osmišljene da promene carinsku klasifikaciju i pretovar kroz „zemlje ulaza” kako bi se stvorio utisak da je roba tamo proizvedena, dok je zapravo u potpunosti proizvedena u Kini.
Kompanija Xin Rui Da Logistics, dobavljač logističkih usluga iz Šenžena, specijalizovana je za „istraživanje antidampinga i pružanje rešenja za tranzitnu trgovinu za treće zemlje”, kako stoji na njihovom sajtu.
Navode da su rešili „probleme trgovinskih barijera kao što su antidamping, kompenzacione mere, ograničenja kvota i CIQ (carine, inspekcije i karantin) za mnoga kineska preduzeća sa proizvodima kojima je ograničen izvoz, kao i za strane uvoznike”. Objašnjavaju da ponovo izvoze iz „Malezije, Šri Lanke, Tajvana, Indije, Tajlanda, Singapura, Indonezije, Bangladeša, Hong Konga”.
Xin Rui Da Logistics trenutno radi na proizvodima od električnih bicikala do čelika, aluminijuma i proizvoda od šperploče, koji su poslednjih godina pogođeni antidampinškim carinama EU. Na upit Euronews-a nisu odgovorili.
Prodaja transformisanih hemikalija
Hemijski sektor je posebno izložen riziku od zaobilaženja carina, a konkurencija između EU i Kine je posebno intenzivna. Evropski proizvođači su pod pritiskom viška kineskih proizvoda, koji su već plasirani na evropsko tržište.
Nakon žalbe proizvođača, Evropska komisija je uvela antidampinške carine na titanijum dioksid (TiO2), hemikaliju koja se koristi u zelenim tehnologijama i avio-industriji. Carine su privremeno uvedene u julu 2024, a konačne su postale 9. januara 2025. Ipak, neki kineski proizvođači pronašli su načine da se prilagode novim carinama za izvoz hemikalije u EU.
Nina Zhu, direktorka kompanije Zontai Titanium Dioxide, firme sa sedištem u provinciji Guangdong na jugu Kine, navela je nekoliko meseci pre uvođenja carina: „Antidampinške carine EU biće uvedene krajem godine. Preporučuje se unapred pripremiti zalihe kako biste imali različita rešenja titanijum dioksida”. Za Euronews je potvrdila da njena kompanija može isporučivati proizvode sa udelom TiO2 ispod 80 procenata kako bi izbegla carine EU.
Prošle godine kompanija NanJing Titanium Industry International opisala je svoju nedavno komercijalizovanu novu vrstu mešanog TiO2 kao „vrhunski kvalitet sa izvanrednim performansama”, dodajući: „Štaviše, njegove jedinstvene karakteristike omogućavaju vam da zaobiđete određene regionalne antidampinške carine, značajno štedeći troškove. Revolucionarno rešenje za vaše poslovanje!” Naravno, nisu komentarisali svoje postupke.
Brza reakcija
U nekim slučajevima, kineske kompanije počinju da nude takve usluge čim EU pokrene antidampinšku istragu koja bi mogla rezultirati dodatnim carinama.
To je bio slučaj nakon odluke Komisije o otvaranju antidampinške istrage protiv kineskih proizvođača TiO2, 13. novembra 2023, što je na kraju dovelo do uvođenja novih carina u januaru 2025. Godinu dana ranije, menadžer kompanije Titan Industry, sa sedištem u Shandongu, ponudio je kupcima iz EU potvrde o poreklu za pošiljke usmerene preko Vijetnama ili Tajlanda „kako bi se nosili sa antidampinškim carinama koje je nametnuo EU”. Takve potvrde mogu prikriti pravo poreklo proizvoda proizvedenog u Kini.
Kompanija je u međuvremenu uklonila objavu sa društvenih mreža, a za Euronews su poručili da su prestali da nude takva rešenja za pretovar jer nisu dozvoljena. Umesto toga, osnivaju „novu fabriku TiO2 u Vijetnamu”.
"Zemlje ulaza"
Vijetnam, kao i nekoliko drugih zemalja jugoistočne Azije, često se smatra „zemljom ulaza” u koju kineske kompanije ulažu kako bi izvozile u EU. Međutim, u nekim slučajevima kompanije uopšte ne održavaju stvarno proizvodno prisustvo u zemlji.
„Ako ste gonili određenu kompaniju zbog ilegalnog pretovara, otkrićete da se radi o poštanskom sandučetu firme koja vrlo brzo menja ime i seli se negde drugde. Ako su carine dovoljno visoke, kompanije uvek imaju podsticaj da to pokušaju da zaobiđu ilegalnim sredstvima“, rekla je trgovinska stručnjakinja Deborah Elms iz Hinrich fondacije u Singapuru.
Linlin Liang, portparolka Kineske trgovinske komore pri Evropskoj uniji (CCCEU), izjavila je da komora nije bila svesna kineskih kompanija koje nude online rešenja za zaobilaženje carina EU.
„Generalno, rizici zaobilaženja nisu jedinstveni za pojedinu zemlju“, rekla je Liang, dodajući da EU ima „dobro uspostavljen sistem protiv zaobilaženja“ i da je važno da se ti „instrumenti primenjuju na transparentan, dokazima zasnovan i proporcionalan način“. „Nažalost, do danas su mere trgovinske zaštite EU uglavnom bile usmerene na uvoz iz Kine“, rekla je.
Pretnja odmazdom
Peking je više puta pretio EU odmazdom ako pooštri svoje mere trgovinske zaštite. Međutim, s obzirom na to da je trgovinski deficit EU sa Kinom prošle godine dostigao rekordnih 359,9 milijardi evra, Evropska komisija je prošle nedelje poručila da „trenutno stanje trgovinskih i investicionih odnosa nije održivo”.
Očekuje se da će izvršno telo EU na samitu koji će se održati sredinom ovog meseca, predložiti jačanje sistema trgovinske zaštite. Kina se ne pominje u nacrtu zaključaka koji su podelili diplomate, ali se očekuje da će biti u centru rasprava tokom samita.
OLAF istražuje
Problem izbegavanja carina postao je dovoljno značajan da OLAF preuzme istrage takvih slučajeva, navodi se u godišnjem izveštaju za 2025. godinu u kojem je posebno istaknut slučaj koji uključuje električne bicikle koji bi verovatno bili uvezeni iz Indonezije da OLAF nije intervenisao.
Utvrđeno je da većina komponenti zapravo potiče iz Kine i da je samo obrađena u Indoneziji, što znači da je roba trebalo da ima oznaku porekla iz Kine. OLAF je procenio da je takva šema mogla dovesti do 7,2 miliona evra štete po osnovu neplaćenih carina.
Toma Grjebine, ekonomista u Francuskom centru za istraživanje i ekspertizu o svetskoj ekonomiji, ustvrdio je da „što je veća kineska konkurencija, to je teže”. Nedavno je upozorio na uticaj kineske konkurencije na industriju EU u velikom izveštaju za savetodavno telo francuske vlade.
„Nećemo pokretati istrage o hiljadama proizvoda, to je komplikovano. Osim toga, istrage se sprovode na evropskom nivou, dok se carinske provere uglavnom sprovode na nacionalnom nivou”, rekao je.
Osim mera trgovinske zaštite usmerenih na određene proizvode, postavljaju se pitanja o zaštiti čitavih industrijskih sektora, budući da se industrije poput automobilske, metalurške i hemijske suočavaju sa porastom jeftinog kineskog uvoza.
Ali Kina, koja ulaže milijarde dolara u izgradnju fabrika u Maroku, Tunisu i Turskoj, već zna kako da zaobiđe sektorske carine, suočavajući EU sa sve većim izazovima.
(Izvor: Euronews)