Sutra je SVETI TRIFUN: O jedan OBIČAJ se nikako NE VALJA OGLUŠITI, a evo zašto nam se NE PIŠE DOBRO ako bude TOPLO I SUNČANO
- Sveti Trifun, zaštitnik vinara, vinogradara i useva, slavi se 14. februara
- Za ovaj praznik vezuju se brojni običaji i verovanja
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 14. februara slave svetitelja kojem se u narodu pripisuju brojni običaji i verovanja. Sveti Trifun smatra se zaštitnikom vinograda, useva i iskrene hrišćanske ljubavi. Saša Srećković, muzejski savetnik iz Etnografskog muzeja, objašnjava koji su običaji najvažniji na ovaj dan.
Kao zaštitnik vinogradara, Sveti Trifun je posebno poštovan među vinarima. Najvažniji običaj je orezivanje bar jednog čokota vinove loze, koji se potom prelije vinom, uz želju za rodnom i uspešnom godinom. Zbog toga je u narodu, naročito u Timočkoj krajini, poznat i kao "Orezač" ili "Zarezoj".
U pojedinim delovima Srbije ima i dodatna značenja. U šumadijskim selima Trifundan je zavetni dan, jer se verovalo da svetac štiti selo od grada, poplava, insekata i drugih štetočina. U negotinskom kraju trudnice su simbolično orezivale lozu, verujući da će, po principu "slično proizvodi slično", vinograd bolje roditi.
Šta se sprema za Svetog Trifuna
U nekim mestima Sveti Trifun je i krsna slava. Domaćin, poznat kao "podrumar", priprema i podiže slavski kolač, a ta čast se svake godine prenosi na drugog domaćina. Slavska trpeza ima poseban značaj: osnovu čine vinogradska pogača, žito i vino. Ukoliko dan nije postan, priprema se i vinogradski gulaš, kao i piletina ili ćuretina u vinskom sosu. Ako je post, preporučuju se rečni rak, škarpine pripremljene u vinu ili druga riba.
Narodna verovanja vezuju Svetog Trifuna i za vremensku prognozu. Ako je na Trifundan vedro i sunčano, veruje se da će godina biti sušna i slabijeg roda. S druge strane, kiša ili mraz na taj dan nagoveštavaju dobar prinos useva i voća.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.