"Ako večeras URADITE OVO PRED SPAVANJE, možete SANJATI BUDUĆEG MUŽA, pa ga za nekoliko dana i sresti" - Ovaj običaj najavljuje Vidovdan i praktikuje se od davnina - namenjen je neudatim devojkama
- Vidovdan je veliki praznik Srpske pravoslavne crkve, posvećen starom slovenskom božanstvu Vidu, zaštitniku vida i iscelitelju očiju.
- Običaj nalaže da devojke pred Vidovdan beru vidovu travu i stavljaju je pod jastuk kako bi sanjale budućeg muža.
Srpska pravoslavna crkva slavi sutra veliki praznik, Vidovdan, dan starog slovenskog božanstva Vida, zaštitnika vida i iscelitelja bolesti očiju. Važan datum u pravoslavnom kalendaru obeležen je brojnim običajima.
Od davnina je poznat običaj pred Vidovdan prema kojem devojke mogu sanjati budućeg muža. Zato se u pojedinim krajevima bere crveno cveće vid odnosno vidova trava koji se pred spavanje stavljaju pod jastuk, pa se kaže: "O moj Vide, viđeni, o moj dragi suđeni, ako misliš jesenas (da me prosiš), dođi večeras, u prvi sanak na sastanak." Običaj nalaže i da će devojke koje to učine, nekoliko dana nakon Vidovdana upoznati budućeg muža, ukoliko se već nisu sreli.
Običaj prvenstveno ne važi za neudate, ali i one koje su u braku mogu da večeras pod jastuk stave vidovu travu, pa će im se, prema predanju, desiti ono što sanjaju noćas.
A ujutru, čim ustanete, trebalo bi pogledati u Sunce i reći: "Oj Vido, oj Vidovdane, daj mi vid dok sam živ!". Ono što sutra budemo videli, može da odredi naše buduće uspehe, koji mogu biti povezani upravo sa tim stvarima.
Valjalo bi i započeti nešto od ručnih radova, poput pletenja i vezenja. Žene bi trebalo da pokvase oči vodom u kojoj su prethodne noći držale vidovčicu i da izgovore: "Vidi, Vido kako pletem", "Vidi, Vido kako vezem", "Vidovčice, po bogu sestrice, što očima ja videla, to rukama i stvorila". Nakon toga valja započeti pletenje ili vezenje.
Na Vidovdan treba pojesti zrelu voćku, a izbegavati pevanje i igranje, kao znak poštovanja prema mrtvima. Verovalo se i da reke u ponoć postanu crvene, što je bilo odraz sećanja na mnoge srpske heroje koji su stradali u borbi za otadžbinu. Prema običaju, a poštujući te heroje, trebalo bi zapaliti sveću u crkvi.
Narodno verovanje kaže da se sutra ne obavljaju poljski radovi, "da kukuruz ne zametne klipove, kao ni poslove u vinogradu, da se grožđe ne sasuši i otpadne".
Pogledajte BONUS VIDEO:
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.