BOŽIĆNI OBIČAJI KOJI POLAKO IŠČEZAVAJU: Da li znate ko su Koledari, čarojice ili vješalice?
- Običaji oko Božića obuhvataju raznovrsne rituale povezane sa porodicom i duhovnošću
- Koledo se smatra duhom i božanstvom zime, sa praznikom Koljada koji slavi pobedu svetlosti nad tamom
U prošlosti su božićni običaji imali duboku simboliku i važnu ulogu u svakodnevnom životu naših predaka. Svaki gest i ritam pripreme za najradosniji hrišćanski praznik imao je značenje koje je povezivalo ljude s prirodom i duhovnošću.
U periodu od 22. decembra, od zimske kratkodnevice, pa do 7. januara, Božića, ili čak Bogojavljenja, a naročito veče pred Badnji dan, okupljale su se grupe od najmanje sedam momaka, išle od kuće do kuće i pevale koledarske pesme, želeći domaćinu i ukućanima rodnu godinu i zdrav život i izvodeći pri tome i razne magijske radnje, sve sa željom da se utiče na zdravlje ukućana i da se dočara obilje i napredak kuće. Na području Bosanske Krajine koristio se i naziv čarojice za koledare.
Možda vas zanima
Koledo je biće koje se može posmatrati na dva načina. Kao zimski duh i kao božanstvo. Praznici u čast Koleda su se organizovali tokom zime, a najveći praznik je bio Koljada, koji je bio na dan zimskog solsticija. Običaji ovog praznika zadržani su i u hrišćanstvu. U Bugarskoj se Božić i dalje naziva Koleda. Takođe se čestita vesela Koleda ili čestita Koleda.
Koledarska povorka dolazi pred kuću domaćina, obraća se gazdi, i poziva ga na darivanje pevajući neku od koledarskih pesama. Prema verovanju, pesma je pomagala mladom Suncu da ojača i pobedi tamu.
Pesma Koledara
Otvor vrata, domaćine Koljedo Koljedo! Domačine domačine Koljedo Koljedo! Dodaj nama ladne vode Koljedo Koljedo Da kupamo okupamo Koljedo Koljedo! Mlada boga tog Božiča Koljedo Koljedo Tog Božiča Svarožiča. Na njemu je mor dolama Suhim zlatom izatkata A bisjerom podatkata Po dolami bijel pojas Čak do zemlje prjevaljuje. Više njega zlatne toke Više ovih rujn’ azdija Rujna azda kolastija. Kola su mu bjeli svjete Bjeli svjete jasna vječnost. Na glavu mu samur kalapak Vito pjero do ramjena A čeljenka do oblaka. Oblacima podrmuje A munjama zaljuljuje Cjelim svjetom potrešuje. Konjic mu je jarko sunce, Bojni doro ognjeviti. Svje svjetove prjegljedžuje I u njima sve mi gazde Koj daruje koj njedaje Koljedžanam Badnjarima Njemu srječe nigde njejma.
Ove lirske obredne pesme se uglavnom izvode tokom božićnih praznika i zadržale su se u mnogim krajevima do danas, a u našoj narodnoj književnosti imaju posebno mesto.
Ko je činio grupu koledara i kako su se okupljali?
U koledare su išli isključivo muškarci, maskirani u naročita odela. Išli bi selom praveći buku i pevajući celu jednu noć, sve do drugog dana posle podne. Koledara je uvek bilo dvanaest, ali su se delili na dve čete po šest momaka. Svaka četa je imala kolovođu, koji je nosio fenjer okićen ruzmarinom. Zatim su bila tri pevača i jedan blagajnik. Unajmljivali su torbonošu koji je samo nosio darove, kojima bi ih darivali domaćini. Uglavno bi se davali hrana i piće.
Pevalo se mladoženji, domaćinu, mladoj, bebama, deci. Sve koledarske pesme su imale svoju namenu. Koledo je u njima pominjan kao zaštitinik i dozivan da podari sreću, snagu, ljubav. On je ovde postajao zaštitnik porodice i pojedinaca. Kasnije je u nekim pesmama zamenjen hrišćanskim bogom. Što se može smatrati i normalnim kako je Koledo zapravo vedsko božanstvo, odnosno jedan oblik božanstva koje je jedno.
Danas idu i ženska čeljad, u grupama, najčešće sa sobom nose išarane drenove motke. Žaraju vatru i govore: Dobar je Badnji dan stigao u pravi čas, vama doneo pun tor ovaca, jaganjaca i prasića. Koliko ćeramide na krovu, toliko para u dvoru. Koliko lista u lisniku, toliko para u novčaniku. Puno zdrave dečice, berićeta i imetka.
Pogledajte BONUS VIDEO:
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.