BOŽIĆNU PŠENICU posle praznika NIKAKO NE BACAJTE: Ovaj običaj čuva BLAGOSLOV I DONOSI OBILJE celoj porodici
- Božićna pšenica ima značajnu simboliku u srpskoj pravoslavnoj tradiciji
- U narodu postoji verovanje da pšenicu nikako ne bi trebalo baciti
U srpskoj pravoslavnoj tradiciji božićna pšenica ima posebno mesto i prema njoj se postupa sa poštovanjem i po završetku božićnih praznika. Iako ne postoji crkveno pravilo koje propisuje tačan datum i način kako se ona uklanja iz doma posle Božića, u narodu se strogo poštuje običaj da se božićna pšenica nikada ne baca.
Najčešći i najrasprostranjeniji običaj jeste da se božićna pšenica iznese napolje i potom daje pticama ili domaćim životinjama. Time se, prema narodnom verovanju, blagoslov simbolično vraća prirodi i živim bićima, jer pšenica predstavlja život, rodnost i obilje. U pojedinim delovima Srbije pšenica se prosipa po bašti, njivi ili saksiji sa cvećem uz molitvu za plodnu i berićetnu godinu.
Možda vas zanima
U nekim domovima pšenica se ne sklanja odmah posle Božića, već se čuva još nekoliko dana, do završetka prazničnog ciklusa, najčešće do Malog Božića (14. januara) ili Bogojavljenja (19. januara). I tada se, po istom običaju, iznosi u prirodu – nikada se ne baca u smeće, niti se nepažljivo uklanja iz kuće.
Suština ovog običaja nije u formi, već u poštovanju simbola. Naime, božićna pšenica podseća na Hristovo rođenje, novi početak i vaskrsenje života, zbog čega se i nakon praznika sa njom postupa dostojanstveno i s posebnom pažnjom. Upravo zato se u narodu prenosi jednostavno pravilo – ono što je raslo za radost Božića vraća se zemlji ili životinjama, uz zahvalnost i veru u novu godinu pred nama.
Pogledajte BONUS VIDEO:
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.