Namirnica koja je OTHRANILA GENERACIJE NAŠIH PREDAKA ponovo se vraća u modu: Posebno je popularna među ljudima koji VODE RAČUNA O ISHRANI I NE JEDU GLUTEN
- Heljda je jedna od najstarijih gajenih biljaka u Evropi i Aziji, sa istorijom dugom više hiljada godina.
- Njeno poreklo je iz centralne Azije, a na Balkanu se intenzivno gaji od 16. do 18. veka, posebno u brdsko-planinskim predelima.
Heljda spada među najstarije gajene biljke u Evropi i Aziji, a njena istorija duga je nekoliko hiljada godina. Iako je danas često potisnuta modernim žitaricama, nekada je bila važan deo svakodnevne ishrane mnogih naroda. Naši preci cenili su je zbog hranljivosti, dostupnosti i jednostavne pripreme.
Poreklo heljde vezuje se za područje centralne Azije, odakle se tokom srednjeg veka proširila ka Evropi. Na Balkanu i u našim krajevima počela je intenzivnije da se uzgaja između 16. i 18. veka, posebno u planinskim i brdskim predelima gde su klimatski uslovi pogodni za njen rast.
Heljda je bila česta namirnica u domaćinstvima i koristila se na različite načine.
Kaša je jedan od najčešćih oblika pripreme. Heljdina kaša kuvala se u vodi ili mleku, a često se služila uz sir, mleko ili malo masti. Bila je zasitan obrok koji se jeo za doručak ili večeru.
Od heljdinog brašna pravile su se jednostavne pogače ili male pržene lepinje, ponekad u kombinaciji sa drugim vrstama brašna.
Čorbe i variva - heljda se dodavala u razna variva i guste čorbe kako bi jelo bilo hranljivije i zasitnije.
Takođe, u krajevima gde je pšenica bila skupa ili slabije dostupna, heljdino brašno koristilo se kao osnova za pripremu hleba.
Zbog svoje hranljive vrednosti, heljda je bila važan izvor energije, naročito za ljude koji su se bavili teškim fizičkim radom. U ruralnim i planinskim područjima često se jela gotovo svakodnevno, jer je bila dostupna i jednostavna za pripremu.
Heljda i povratak zdravoj ishrani
Poslednjih godina heljda ponovo dobija na popularnosti, naročito među ljudima koji vode računa o zdravoj ishrani. Jedan od razloga za to je činjenica da ne sadrži gluten, pa predstavlja odličnu alternativu za osobe koje ga izbegavaju.
Osim toga, heljda je bogata proteinima, vlaknima i mineralima poput magnezijuma i gvožđa, zbog čega se često preporučuje u raznim režimima ishrane.
U savremenoj kuhinji koristi se na mnogo načina:
- heljdina kaša - kao doručak, prilog ili osnova za različita jela
- heljdino brašno - za palačinke, hleb, peciva i zdrave kolače
- heljdine pahuljice - kao dodatak musliju ili za pripremu brzih i hranljivih obroka
Heljda se sve češće kombinuje i sa drugim žitaricama, povrćem ili orašastim plodovima. Njena blaga orašasta aroma i specifičan ukus čine je zanimljivim sastojkom kako u slanim, tako i u slatkim jelima.
Heljda je tako primer namirnice koja povezuje prošlost i sadašnjost. Nekada je bila osnovna hrana mnogih domaćinstava, dok danas ponovo pronalazi mesto u modernoj i zdravoj ishrani, cenjena zbog svog ukusa i bogatog nutritivnog sastava.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.