Ako radite OVE DVE STVARI, verovatno ste INTELIGENTNIJI nego što mislite, smatra čuveni PSIHOLOG: Okolini možete da delujete kao ČUDAK, a zapravo vas VISOK IQ tera na takvo ponašanje
- Ljudi sa visokim IQ-om često deluju neobično jer detaljno analiziraju svaki aspekt situacije
- Njihova potreba da sve u potpunosti razumeju drugima često izgleda kao sitničavost ili neodlučnost
nteligencija se može utvrditi zvaničnim testovima kojima se meri IQ, ali psiholozi često mogu da je procene i na osnovu određenih obrazaca ponašanja.
Većina ljudi smatra da su inteligentni ljudi smireni, da brzo donose odluke i retko dovode u pitanje sopstvene postupke. Međutim, prema rečima psihologa Marka Traversa, istina je često drugačija.
Ljudi sa izraženim analitičkim razmišljanjem drugima često deluju čudno ili čak naporno, a zapravo ih visok IQ podstiče da dobro promisle o svemu. Travers ističe da se iza te navike najčešće krije potreba za dubljim razumevanjem, a ne preterivanje ili neodlučnost.
Prema rečima psihologa, upravo ove dve navike mogu da budu pokazatelj visoke inteligencije.
Inteligentni ljudi ne odustaju dok ne razumeju sve
Travers tvrdi da često sreće ljude koji se iznova vraćaju na razgovore ili odluke jer osećaju da nešto nije u potpunosti objašnjeno.
"Jedna osoba za stolom stalno se vraća na istu temu – na objašnjenje koje nije bilo sasvim tačno ili na komentar koji je zvučao neobično, ali ga niko drugi nije primetio", objasnio je za Psychology Today.
Dodao je da drugima takvo ponašanje može delovati kao sitničavost ili nemogućnost da nastave dalje.
Prema njegovim rečima, ovakvo ponašanje proizlazi iz snažne potrebe da se stvari u potpunosti razumeju.
"Um koji je istinski motivisan da nešto razume odupreće se zaključku koji deluje preuranjeno", rekao je.
Zbog toga ljudi sa ovakvim načinom razmišljanja teško prihvataju površne odgovore i nastavljaju da razmišljaju o nekoj temi sve dok ne pronađu objašnjenje koje za njih ima smisla.
Dugo analiziraju svaku odluku
Mark Travers je naglasio da inteligentni ljudi često previše analiziraju čak i najobičnije odluke, poput izbora TV emisije ili obroka u restoranu.
"Problem nije nužno u tome što osoba ne može da proceni opcije, već u tome što može da proceni previše njih odjednom", istakao je.
Kao rezultat toga, čak i donošenje jednostavnih odluka može da potraje.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.