Sindrom nemirnih nogu je neurološki poremećaj zbog kojeg postoji nekontrolisana potreba da se pomeraju noge, a povremeno i ruke, često zbog neprijatnih senzacija
Ovi neprijatni osećaji mogu otežati spavanje, što može ozbiljno uticati na zdravlje tokom vremena
Sindrom nemirnih nogu može izgledati kao manji medicinski problem, ali ljudi koji su ga iskusili razumeju koliko može biti uznemirujući. Ovo neurološko stanje izaziva jaku potrebu za pomeranjem nogu ili ruku, često kada je telo u mirovanju, a može da izazove i osećaj svraba, bola ili pulsiranja.
Ovi neprijatni osećaji mogu otežati spavanje, što može ozbiljno uticati na zdravlje tokom vremena. Nedostatak sna može da oslab imuni sistem i povećati rizik od određenih bolesti, tako da to nije nešto što treba ignorisati.
Sindrom nemirnih nogu može takođe ukazivati na to da se u telu dešava nešto drugo na šta treba obratiti pažnju.
- Sinhronične nogu su često sekundarna manifestacija drugih zdravstvenih stanja - kaže dr Joana Fong-Isarijavongse, sertifikovani neurolog, specijalista za spavanje i vanredni profesor neurologije na Univerzitetu u Pitsburgu:
- Na primer, nedostatak gvožđa, trudnoća, posebno treći trimestar, periferna neuropatija, terminalna bolest bubrega, multipla skleroza, Parkinsonova bolest, apstinencijalna kriza od opioida, dijabetes melitus i opstruktivna apneja u snu.
Šta je sindrom nemirnih nogu
Sindrom nemirnih nogu je neurološki poremećaj zbog kojeg postoji nekontrolisana potreba da se pomeraju noge, a povremeno i ruke, često zbog neprijatnih senzacija, kaže dr Radž Dasgupta, specijalista za plućne bolesti, intenzivnu negu i san i član Odbora za medicinsku reviju organizacije Prevention.
- Obično se dešava kada se odmara, posebno noću, i može ometati san.
Procenjuje se da 5 do 15 odsto odraslih može biti pogođeno sindromom nemirnih nogu, kaže dr Metju Danijel Epštajn, pomoćnik medicinskog direktora centara za spavanje Atlantik Helt u Moristaunu, u okviru zdravstvenog sistema Atlantik.
Simptomi sindroma nemirnih nogu
Simptomi sindroma nemirnih nogu uključuju jaku potrebu za pomeranjem nogu, često sa senzacijama poput peckanja, svraba, bola ili osećaja puzanja, kaže dr Dasgupta.
- Ovi simptomi se obično pogoršavaju dok sedite ili se odmarate, osećate se bolje kada se krećete i obično su primetniji uveče ili noću - objašnjava on za Prevention.com.
Simptomi se obično javljaju kasnije tokom dana ili uveče, kao i preko noći, i mogu ometati sposobnost zaspivanja ili održavanja sna, dodaje dr Epštajn.
- Osoba sa sindromom nemirnih nogu često će ispružiti palac na nozi dok savija skočni zglob, koleno, a ponekad i kuk. Ovaj osećaj se javlja i u rukama, a ponekad i u celom telu - kaže dr Džejkob Tajtelbaum, sertifikovani integrativni lekar i stručnjak za hronični bol.
Drugi osećaju potrebu da se istegnu kada miruju, a osećaj se često ublažava pokretom.
- Možda ste svesni svojih pokreta, a možda niste, ali vaš partner u krevetu verovatno jeste - dodaje on:
- Verovatno ste iscrpljeni tokom dana jer se niste dobro odmorili. Kada imate sindrom nemirnih nogu, to je kao da trčite maraton u snu.
Uzroci sindroma nemirnih nogu
Tačan uzrok sindroma nemirnih nogu nije u potpunosti shvaćen, ali se smatra da je u pitanju neravnoteža dopamina, hemikalije u mozgu koja reguliše kretanje mišića, kaže dr Dasgupta.
- Genetika takođe može igrati ulogu, a faktori poput nedostatka gvožđa, trudnoće, određenih lekova i hroničnih zdravstvenih stanja, kao što su dijabetes ili bolest bubrega, mogu povećati rizik - dodaje on.
Prema dr Epštajnu, dodatni faktori rizika uključuju:
- nizak nivo gvožđa,
- problemi sa bubrezima,
- problemi sa živcima,
- trudnoća,
- određeni lekovi.
Lečenje sindroma nemirnih nogu
Sindrom nemirnih nogu je lečivo stanje koje generalno dobro reaguje na medicinski tretman, kaže dr Dasgupta.
- Ciljevi terapije su smanjenje ili eliminisanje simptoma sindroma nemirnih nogu i poboljšanje sna i dnevne funkcije - dodaje on.
Lečenje može da uključuje promene načina života, uzimanje lekova koji pomažu u uravnoteženju nivoa dopamina ili suplemenata gvožđa ako je nisko, a mogu koristiti i vežbanja, masaže nogu i primena toplote.
Kućni lekovi za sindrom nemirnih nogu
Postoji nekoliko kućnih lekova za sindrom nemirnih nogu koje stručnjai predlažu:
Povećati nivo gvožđa
- Iako uzrok sindroma nemirnih nogu nije jasan, stručnjaci sumnjaju da potiče od nedostatka neurotransmitera dopamina - kaže dr Tajtelbaum.
Dopamin reguliše glatkoću pokreta, a telu je potrebno gvožđe da bi proizvodilo dopamin. Procenjuje se da 25 odsto ljudi sa sindromom nemirnih nogu ima nizak nivo gvožđa u krvi.
Nivo feritina treba da bude veći od 50 ng/ml, a procenat zasićenosti gvožđem treba da bude veći od 22 odsto.
Svakodnevno bi trebalo uzimati 20 do 30 miligrama gvožđa i to na prazan stomak i sa vitaminom C.
Trening otpora u svoj trening
Dr Fong-Isarijavongse preporučuje redovno vežbanje tri do četiri puta nedeljno za ljude koji pate od sindroma nemirnih nogu. Konkretno, ona preporučuje trening otpora za donji deo tela jer ima najjače dokaze među intervencijama u načinu života.
Dodatak sa vitaminom E
- Vitamin E može biti veoma koristan - kaže dr Tajtelbaum ali je potrebno malo strpljenja jer je potrebno šest do deset nedelja lečenja da bi pomoglo.
Izbegavanje obroka kasno uveče
Veliki ili teški obroci kasno noću mogu pogoršati noćne simptome sindroma nemirnih nogu.
Povećati unos proteina
- Pošto sindrom nemirnih nogu može biti povezan sa hipoglikemijom, konzumiranje ishrane bez šećera i sa visokim sadržajem proteina uz proteinsku užinu uveče može smanjiti epizode sindroma nemirnih nogu, a takođe i grčeve, noću - kaže dr Tajtelbaum.
Izbaciti kofein
Neke studije su pokazale vezu između olakšanja sindroma nemirnih nogu i prestanka upotrebe kofeina.
Suplement sa folnom kiselinom
Mala grupa ljudi sa sindromom nemirnih nog ima neprijatne senzacije u nogama tokom dana, umesto kada miruju ili spavaju. Ovi ljudi takođe ponekad osećaju utrnulost i munjevite bolove, koji se ublažavaju masažom ili pokretom.
Njihovo lečenje je drugačije, pa treba pokušati sa suplemente folne kiseline - 800 mikrograma folne kiseline tri puta dnevno.
Izbegavanje određenih lekova
Određene vrste lekova pogoršavaju simptome sindroma nemirnih nogu, a među njima su:
- lekovi protiv mučnine,
- antihistaminici,
- aomagala za spavanje.
Smanjiti nivo stresa
Dati sebi vremena za mir, duboko disati i vežbati razne tehnike opuštanja su dobri načini za smanjenje stresa. Opuštanje je posebno bitno pre nego što se ode u krevet.
Šetnja
Svako ko ima sindrom nemirnih nogu treba da izbegava produženu neaktivnost.
Kada posetiti lekara zbog sindroma nemirnih nogu
Trebalo bi otići kod lekara ako su simptomi česti, remete san ili svakodnevni život ili se vremenom pogoršavaju.
Važno je razgovarati sa lekarom i ako se simptomi iznenada pojave i ne prestaju, jer to može ukazivati na drugo zdravstveno stanje.
Iako retki, ovi simptomi mogu biti upozoravajući znaci za ozbiljne medicinske probleme kao što su:
- dijabetes,
- Parkinsonova bolest,
- neravnoteža minerala i elektrolita.