U Srbiji više od dvadeset godina nije uveden nijedan inovativni lek za difuzni B-krupnoćelijski limfom (DBKL), iako je ova terapija ključna za uspešno lečenje.
Za druge hematološke maligne bolesti, poput Hočkinovog limfoma i policitemije vere, savremene terapije su standard u EU ali ne i u Srbiji, zbog čega su pacijenti osuđeni na zastarele protokole
Više od dvadeset godina nijedan inovativni lek za difuzni B-krupnoćelijski limfom (DBKL) najčešći je i najagresivniji podtip non-Hočkinovog limfoma nije uvršten na listu lekova, a primenom inovativne terapije u prvoj liniji lečenja bolesti ishodi lečenja su najbolji, i do 90 odsto uspešnosti, a značajno se smanjuje potreba za narednim terapijskim protokolima kod najvećeg broja pacijenata.
Ovo je samo jedna od poruka koja se čula na IV Regionalnoj konferenciji posvećenoj unapređenju zbrinjavanja pacijenata sa hematološkim malignitetima u Srbiji i regionu, koja je održana prošlog vikenda u Beogradu organizaciji Udruženja pacijenata obolelih od limfoma.
Dvodnevni skup pod nazivom "Regional Cooperation: Further, Faster - Working Together to Improve Blood Cancer Care as We Know It" okupio je pacijente, lekare specijaliste i stručnjake iz oblasti hematoonkologije, dermatologije, socijalne medicine, psihologije iz više zemalja regiona.
Zajedničke karakteristike hematoloških maligniteta u regionu
Na skupu je poručeno da hematološki maligniteti dele mnoge zajedničke karakteristike u regionu:
- kasno postavljanje dijagnoze,
- ograničen pristup savremenim terapijama,
- nedovoljna zastupljenost u prioritetima zdravstvenih sistema.
Istovremeno, između zemalja postoje značajne razlike - u dostupnosti lekova, i stepenu uključenosti udruženja pacijenata u kreiranju politika. Upravo ta kombinacija sličnosti i razlika čini ovu regionalnu saradnju nezamenljivom.
Lečenje ključnih hematoloških oboljenja
Na konferenciji su razmatrane teme dijagnostike i lečenja ključnih hematoloških oboljenja:
- difuznog B-krupnoćelijskog limfoma (DBKL),
- Hočkinovog limfoma (HL),
- hronične limfocitne leukemije (HLL),
- policitemije vere (PV),
- retkih podtipova limfoma.
Poseban akcenat je stavljen na barijere u pristupu lečenju i konkretne korake ka promenama.
Na osnovu iznetih podataka, skrenuta je pažnja na to da je u Srbiji sve izraženije značajno zaostajanje za regionom, kada se govori o dostupnosti inovativnih terapija za nabrojane hematološke malignitete.
Nedostupni lekovi koji dovode do veće stope izlečenja
Predsednica Udruženja LIPA Maja Marković kaže da lekovi koji su postali standard u lečenju ovih bolesti i u Evropi i u većem delu regiona, sa povoljnijim bezbednosnim profilom i većom stopom trajnog izlečenja, kod nas nisu dostupni pacijentima, i ovo postaje sistemski problem koji naše pacijente košta živote.
- Naši pacijenti se zato vrlo često s pravom pitaju: zašto pacijenti sa ovim hematološkim malignitetima u Srbiji moraju da prođu kroz teži i rizičniji put? Zato je krajnje vreme da se učine odlučni i zajednički koraci kako bi i pacijenti u Srbiji dobili pristup savremenim terapijama koje im mogu produžiti život, smanjiti patnju i vratiti dostojanstvo svakodnevnog života - rekla je Maja Marković.
Za difuzni B-krupnoćelijski limfom Srbija nema nijedan inovativni lek
Difuzni B-krupnoćelijski limfom (DBKL) najčešći je i najagresivniji podtip non-Hočkinovog limfoma.
Evropska agencija za lekove (EMA) je od 2018. do 2025. godine odobrila devet inovativnih lekova za DBKL. U Nemačkoj i Austriji dostupno je svih devet, u Sloveniji sedam, u Grčkoj i Bugarskoj šest, u Hrvatskoj tri. U Srbiji - nijedan.
Više od dvadeset godina nijedan inovativni lek za difuzni B-krupnoćelijski limfom (DBKL) najčešći je i najagresivniji podtip non-Hočkinovog limfoma nije uvršten na listu lekova, a primenom inovativne terapije u prvoj liniji lečenja bolesti ishodi lečenja su najbolji, i do 90 odsto uspešnosti, a značajno se smanjuje potreba za narednim terapijskim protokolima kod najvećeg broja pacijenata.
- Primenom inovativne terapije u prvoj liniji lečenja bolesti ishodi lečenja su najbolji, i do 90 odsto uspešnosti, a značajno se smanjuje potreba za narednim terapijskim protokolima kod najvećeg broja pacijenata. Tada su šanse da se spreči ponovna pojava bolesti najveće. Inovativna terapija u najranijoj fazi lečenja bolesti takođe nosi manje rizika za komplikacije koje nastaju kao posledica lečenja - navodi se u saopštenju sa ovog skupa.
Hočkinov limfom se vraća, i to agresivnije
Kod Hočkinovog limfoma, iako se izlečenje može očekivati u visokom procentu, oko 10 odsto pacijenata u ranoj fazi i 30 odsto pacijenata u uznapredovalom stadijumu doživi da se bolest ponovo vrati ili ima oblik bolesti koji ne reaguje na inicijalnu terapiju.
Kod pacijenata koji su primili standardne terapije koje nisu uključivale inovativne pristupe, neuspeh lečenja često je povezan sa bržim povratkom bolesti, a ponekad i sa agresivnijim oblikom.
Policitemija vera
Policitemija vera je ozbiljna, progresivna maligna bolest krvi koja svakodnevno ugrožava živote pacijenata. Bez savremenog i adekvatnog lečenja, oni žive pod stalnim rizikom od tromboza, teških komplikacija i skraćenog preživljavanja.
U Srbiji danas ne postoji nijedna dostupna inovativna ciljana terapija za lečenje policitemije vere, niti pacijenti mogu da do nje dođu putem člana 9, jer je lek registrovan u drugoj indikaciji.
Zbog toga su mnogi pacijenti upućeni na zastarele i prevaziđene terapijske pristupe koji često ne omogućavaju adekvatnu kontrolu bolesti. Nepravovremeno ili neadekvatno lečenje ove bolesti povećava verovatnoću pojave stanja koja često znače teške, pa i smrtonosne ishode.