Ovaj toplotni talas traje najmanje dvostruko duže od onog iz juna, sa temperaturama koje dostižu i preko 40 stepeni
Tropske noći dodatno ugrožavaju zdravlje, posebno osoba sa hroničnim bolestima, pa se preporučuje pridržavanje saveta nadležnih organa
Meteorolog Slobodan Sovilj izjavio je danas da vrhunac toplotnog talasa može da se očekuje od 5. do 8. avgusta, ali da je zabrinjavajuće to što se njegov kraj još ne nazire.
Sovilj je rekao da će ovaj toplotni talas, u odnosu na onaj s kraja juna, trajati najmanje dvostruko duže, jer se još ne može pouzdano proceniti kada će se završiti.
"Dnevne temperature su danas u većini mesta 37, 38 stepeni, lokalno i do 40 stepeni i te vrednosti možemo očekivati i narednih pet dana. Od srede naredne sedmice toplotni talas će dodatno jačati, sa temperaturama oko 40 stepeni, možda i koji stepen više. Vrhunac toplotnog talasa biće od 5. do 8. avgusta", rekao je meteorolog RHMZ za RTS.
Opasnost od tropskih noći
Prema njegovim rečima, studije su pokazale da tropske noći mogu biti opasnije od visokih dnevnih temperatura tokom produženih toplotnih talasa, jer povećavaju kumulativni toplotni stres i stopu smrtnosti.
Dodatno su opterećeni srce i kardiovaskularni sistem, a posebno su ugroženi dijabetičari i osobe sa bolestima bubrega.
"Pozivamo sve, pa i zdrave osobe, da se pridržavaju uputstava nadležnih kako bi lakše prebrodili ovakve periode, koji su tokom leta sve češći", ističe Sovilj.
Govoreći o posledicama suše po poljoprivredu, Sovilj objašnjava da su jugozapadna, jugoistočna i južna Srbija ove godine imale više padavina i umerenije temperature nego prethodne dve godine, dok je u centralnoj Srbiji, Vojvodini i Beogradu situacija znatno nepovoljnija.
Otežano i navodnjavanje
"Deficit padavina najizraženiji je na severu Bačke i Banata, gde je tokom jula palo svega deset litara kiše po kvadratnom metru, a ovakvi toplotni talasi dodatno produbljuju probleme. U sistemu Dunav-Tisa-Dunav zato je otežano navodnjavanje i možemo očekivati produžavanje tih problema", dodao je on.
Podsetio je da su pre tri do četiri decenije letnje temperature najčešće bile između 25 i 29 stepeni, dok su ekstremni toplotni talasi bili retki, kratkotrajni i javljali se jednom u dve do tri godine. Nasuprot tome, samo tokom 2024. godine Srbija je zabeležila čak deset toplotnih talasa.
"Temperature od 35 do 40 stepeni postale su naša nova klimatska realnost. To prati nepovoljna hidrološka situacija na Dunavu, povećan rizik od požara na otvorenom i veći rizik po zdravlje stanovništva. Iz godine u godinu ovakve pojave biće sve učestalije i dugotrajnije, što će zahtevati i primenu vanrednih mera", navodi Sovilj.
Evropa se zagreva duplo brže
Ističe i da se Evropa zagreva gotovo dvostruko brže od globalnog proseka, a posebno naš region i podsetio da je zabeležena čak 41 tropska noć više od višegodišnjeg proseka, odnosno ukupno 67 takvih noći.
"Imamo povećane zahteve za vodosnabdevanjem i veću potrošnju električne energije, dok su vodostaji na minimumu. Dotok vode u Đerdap blizu je istorijskog minimuma, što otežava proizvodnju električne energije. Širenje solarnih kapaciteta predstavlja jedan od načina prilagođavanja i jačanja celokupnog energetskog sistema", ističe Sovilj.
Prema njegovim rečima, slični trendovi prisutni i na globalnom nivou i da se, prema sadašnjim projekcijama, do kraja veka očekuje porast prosečne globalne temperature između 2,3 i 2,7 stepeni, što je nešto povoljniji scenario od procena koje su naučnici iznosili pre deset godina.