Stručnjaci savetuju da se ne žuri sa prvom košnjom trave i da se sačeka poslednji mraz kako bi se izbegla oštećenja mladih izdanaka.
Idealni uslovi za košenje su kada je temperatura iznad 10 stepeni Celzijusa najmanje tri dana i kada je tlo dovoljno suvo.
Sa dolaskom prolećne ravnodnevice i toplijih dana, mnogi jedva čekaju da urede svoje travnjake za leto. Međutim, stručnjaci upozoravaju da žurba može da nanese više štete nego koristi, ostavljajući travnjak u još gorem stanju.
Kako dani postaju duži, mnogi vlasnici vrtova osećaju potrebu da odmah pokrenu kosilice, ali stručnjakinja za baštovanstvo upozorava da je to jedna od najvećih grešaka. U razgovoru za Daily Mail ističe da je ključno odoleti iskušenju prerane košnje.
"Čekanje da prođe poslednji mraz je presudno, jer prerano košenje može oštetiti osetljive nove izdanke i učiniti travnjak podložnim oštećenjima usled iznenadnih naleta hladnoće“, objasnila je.
Kad je vreme za košenje
Pre nego što uopšte pomislite na prvo košenje, potrebno je ispuniti nekoliko važnih uslova. Najvažnije pravilo odnosi se na temperaturu i vlažnost zemljišta. Trava ne raste na temperaturama nižim od 7 stepeni Celzijusa, pa je besmisleno kositi je pre toga. Najbolje je da vreme bude stabilno suvo, a temperatura vazduha iznad 10 stepeni najmanje tri dana zaredom.
Pored toga, stručnjaci preporučuju jednostavan "test stiskanja" ili "test odvijačem": ako iz zemlje možete da istisnete vodu ili odvijač ulazi bez otpora, tlo je previše mokro za košenje. Košenje po vlažnom tlu dovodi do sabijanja zemlje, što guši korenje i dugoročno uništava travnjak.
Kako spremiti travnjak
Priprema travnjaka za proleće počinje mnogo pre prve košnje. Prvi i osnovni korak je da travnjaku omogućite da "diše" tako što ćete temeljno ukloniti lišće, grančice i ostatke nakupljene tokom zime. Time omogućavate vazduhu i svetlosti da dopru do trave i zemljišta, što podstiče rani rast.
U ovoj fazi važno je razmisliti i o prihrani zemljišta. Ulaganje u komposter za proizvodnju sopstvenog đubriva ili korišćenje aeratora (alata koji pravi male rupe u zemlji radi bolje drenaže i provetravanja) može značajno poboljšati zdravlje travnjaka.
Nakon vlažne zime, čest problem su mahovina i korov, koji su imali idealne uslove za rast. Mahovina je loš znak jer može ugušiti travu i sprečiti njen pravilan razvoj. Stručnjaci preporučuju rano reagovanje, a najbolji način za rešavanje ovog problema je skarifikacija (prozračivanje).
Ovaj postupak podrazumeva intenzivno grabuljanje travnjaka posebnim grabljama kako bi se uklonili mahovina, plitki korov i sloj suve trave koji se nakuplja na površini. Nakon toga preporučuje se dodavanje đubriva kako bi se trava brže oporavila i zgusnula.
Koliko trave "skinuti"
Kada ste pripremili travnjak i kada su se vremenski uslovi stabilizovali, može početi prva košnja. Ovde važi zlatno pravilo: uvek kosite na višoj postavci. Stručnjaci savetuju da visina noževa bude između 5 i 7 centimetara. Nikada ne treba skratiti više od jedne trećine visine trave u jednom košenju. Previše kratko šišanje izaziva stres kod biljke, smanjuje fotosintezu i čini je podložnom bolestima. Takođe, proverite da li su noževi na kosilici oštri – tupi noževi cepaju travu umesto da je seku, što ostavlja oštećene, smeđe vrhove i povećava rizik od gljivičnih infekcija.
Menja se i pristup pokošenoj travi. Umesto da je skupljate, razmislite o malčiranju. Ostavljanje sitno isečene trave na površini može obezbediti i do 25% potrebnog đubriva tokom sezone, jer deluje kao prirodan izvor azota.
Za završni izgled, nakon prve košnje možete koristiti trimer ili ivice za travnjak kako biste jasno definisali granice i postigli uredan, profesionalan izgled.
