Fotografija velike zmije iz Plava izazvala je veliku pažnju i brojne reakcije na društvenim mrežama
Zmija je dugačka preko dva metra i deblja od nekih stabala u njenoj neposrednoj blizini
Susreti sa zmijama u prirodi često izazivaju nelagodu i strah, naročito kada je reč o primercima koji na prvi pogled deluju znatno veće i opasnije nego što zaista jesu. Upravo takva scena zabeležena je u crnogorskom gradu Plav, gde je fotografija velike zmije objavljena na društvenim mrežama privukla veliku pažnju i izazvala brojne reakcije javnosti.
Na fotografiji objavljenoj na Instagram profilu "podgorički_vremeplov" vidi se velika zmija obavijena oko drveta i dugačka više od dva metra! Svojim izgledom ostavila je utisak da je deblja čak i od pojedinih manjih stabala u njenoj neposrednoj blizini.
"Slikano u Plavu. Da li neko zna koja je zmija?", stoji u opisu fotografije.
"Anakonda iz Plava, takozvana Plavakonda"
Iako je prizor ogromne zmije kod mnogih izazvao nelagodu, fotografija je najpre podstakla talas duhovitih komentara na društvenim mrežama.
"Treba se iseliti iz Plava. To je njen grad sada", "Anakonda iz Plava, takozvana Plavakonda", "Moja svekrva", "U pitanju je vrsta zvana Al", "Šta god da je, beži", samo su neki od komentara koji su nasmejali korisnike.
Šumski smuk - među najdužim zmijama u Evropi
Ubrzo su se u komentarima oglasili i poznavaoci reptila, među njima i profil "pet_reptiles_montenegro", koji su naveli da je reč o Eskulapovom, odnosno šumskom smuku (Zamenis longissimus). Kako su istakli, reč je o neotrovnoj vrsti koja se ubraja među najduže zmije u Evropi, odmah posle četvoroprugog smuka, poznatog i kao kravosac (Elaphe quatuorlineata).
Prema njihovom objašnjenju, šumski smuk može da dostigne dužinu i preko dva metra, iako se danas takvi primerci ređe sreću u prirodi. Dodali su i da je kvalitet fotografije loš, pa je teško precizno proceniti stvarnu veličinu jedinke sa snimka.
"Zmija čuvarkuća"
Ova vrsta ima i zanimljivu simboliku još iz antičkih vremena. Stari Grci su upravo šumskog smuka povezivali sa štapom boga medicine Eskulapa, zbog njegove uloge u smanjenju populacije glodara, a samim tim i bolesti koje oni prenose.
Na prostoru Balkana poznata je i pod nazivom "zmija čuvarkuća", upravo zbog tog tradicionalnog verovanja.
