Na društvenim mrežama pojavila se karta Evrope sa podacima o procentu kućnih budžeta namenjenih ultra-prerađenoj hrani.
Prema karti, u Hrvatskoj na industrijske prehrambene proizvode odlazi samo 17,9% budžeta za hranu.
Na društvenim mrežama ponovo se deli mapa Evrope koja prikazuje koliko kućni budžeti u pojedinim zemljama odlazi na ultra-prerađenu hranu. Iako je karta stara čak sedam godina, izazvala je novu lavinu komentara , posebno u Hrvatskoj, gde su mnogi korisnici ostali zatečeni podacima.
Prema navodima sa mape, hrvatska domaćinstva na industrijski prerađene proizvode troše svega 17,9 odsto ukupnog budžeta za hranu. Zbog toga je Hrvatska svrstana među zemlje sa navodno "zdravijim" prehrambenim navikama.
Velika razlika u odnosu na Zapadnu Evropu
Poređenja radi, na vrhu liste nalazi se Ujedinjeno Kraljevstvo sa čak 50,7 odsto, zatim Nemačka sa 46,2 odsto, dok je Irska odmah iza sa 45,9 odsto.
Na prvi pogled, ovi brojevi mogli bi da sugerišu da se u Hrvatskoj jede znatno kvalitetnije nego u razvijenijim zapadnim zemljama, ali korisnici društvenih mreža i stručnjaci poručuju da takve zaključke treba uzeti sa rezervom.
Rasprava u komentarima
Tema se brzo proširila na Reddit, posebno na podreditu r/croatia, gde je rasprava ubrzo postala podeljena. Jedni tvrde da je razlog niskog procenta to što se u Hrvatskoj i dalje mnogo kuva kod kuće i neguje "domaća kuhinja", dok drugi smatraju da statistika ne odražava stvarno stanje.
Neki su kao moguće objašnjenje naveli i sporiji način života, kao i dostupnost mediteranskih namirnica, koje su u delu zemlje i dalje deo svakodnevne ishrane.
Jedan korisnik je to opisao slikovito: dok "irska deca možda nikada nisu probala supu od kostiju", u Hrvatskoj takva jela, kako kaže, "bake i dalje spremaju unucima".
"Domaće" ne znači automatski i zdravo
S druge strane, mnogi upozoravaju da domaća ishrana ne mora nužno biti i zdravija. U komentarima se podseća da tradicionalna kuhinja često podrazumeva dosta masnoće i kalorijski teška jela.
Autor objave na Redditu naglasio je da gojenje ne zavisi od toga da li je hrana domaća ili industrijska, već od ukupnog energetskog unosa i količine pojedene hrane.
Zašto je ova mapa opet viralna
Iako je stara nekoliko godina, korisnici društvenih mreža je ponovo masovno dele jer otvara pitanje kako se Evropa zapravo hrani – i koliko se podaci razlikuju od onoga što ljudi vide u svakodnevnom životu.
Upravo zato mnogi Hrvati u komentarima poručuju: "Ovo nema smisla", sumnjajući u tačnost mape, ali i u način na koji su podaci prikupljeni.
