Košena trava može se ostaviti na travnjaku kao prirodno đubrivo, a kositi je najbolje kasno popodne ili rano uveče, izbegavajući mokru travu i podnevne vrućine
Tupi noževi kosačice povređuju travu, zbog čega ona teže zadržava vlagu i postaje podložnija bolestima
Mnogi misle da je tajna savršenog travnjaka u skupoj kosačici sa snažnim motorom ili posebnom đubrivu, ali stručnjaci tvrde da većina ljudi godinama ponavlja istu grešku zbog koje trava leti požuti gotovo preko noći. Problem najčešće nema veze ni sa zalivanjem ni sa semenom, nego sa prenisko spuštenim noževima kosačice.
Želja za travnjakom koji izgleda poput fudbalskog stadiona često se završava potpuno suprotnim efektom. Kada se trava pokosi prenisko, sunce direktno udara u tlo, vlaga brže isparava, a koren ulazi u stres. Rezultat su žute mrlje, retka trava i travnjak koji izgleda spaljeno već nakon nekoliko vrelih dana.
Zlatno "pravilo trećine"
Stručnjak za baštovanstvo i uređenje dvorišta, Meri Marlou Leveret objašnjava da prenisko košenje slabi celu biljku jer trava energiju dobija upravo kroz listove. Što više zelene površine ostane nakon košenja, trava lakše podnosi vrućinu i sušu.
Jedno od najvažnijih pravila koje gotovo svi profesionalci ponavljaju jeste takozvano "pravilo trećine". To znači da se nikada ne bi smelo odrezati više od trećine visine vlati odjednom. Ako je trava narasla na devet centimetara, trebalo bi je skratiti na otprilike šest, a ne ogoliti do zemlje.
Stručnjak za travnjake i pejzažni dizajn, Keli Roberson, upozorava da upravo prekratko košenje uzrokuje veliki deo problema tokom leta jer viša trava prirodno hladi tlo i zadržava vlagu.
"Duža trava razvija dublji koren i otpornija je na sušu. Viša trava stvara senku sopstvenom korenu, sporije se isušuje i otežava rast korova", ističe Roberson.
Većina stručnjaka preporučuje visinu između pet i sedam centimetara za većinu travnjaka u našoj klimi, posebno tokom leta.
Problem tupih noževa i sakupljanja trave
Veliki problem mogu biti i tupi noževi kosačice. Umesto čistog reza, tupi noževi trgaju vlati, pa vrhovi nakon nekoliko dana postaju smeđi i suvi. Tupa oštrica kida travu umesto da je reže, zbog čega travnjak mnogo teže zadržava vlagu i postaje osetljiviji na bolesti.
Mnogi i dalje nakon svakog košenja sakupljaju pokošenu travu u vreće, iako stručnjaci tvrde da to često nije potrebno. Ako se travnjak redovno održava i ne kosi prenaglo, sitni komadići pokošene trave mogu ostati na površini i postepeno vratiti deo hranljivih materija u zemlju. Ta metoda se već decenijama koristi na profesionalno održavanim terenima.
"Sitno pokošena trava može delovati poput prirodnog đubriva jer se brzo razgrađuje i može vratiti deo azota u zemljište", objašnjava Roberson.
Kada je najbolje kositi travu?
Važno je i vreme kada se trava kosi. Najgori izbor je jaka podnevna vrućina jer tada trava ionako trpi najveći stres. Mnogo bolji izbor su kasno popodne ili rano veče kada sunce oslabi.
Stručnjaci takođe savetuju izbegavanje košenja mokre trave jer se tada vlati više trgaju nego što se režu, a kosačica ostavlja neujednačene tragove.
Sve to pokazuje da lep travnjak mnogo manje zavisi od skupe opreme, a mnogo više od nekoliko osnovnih pravila koja većina ljudi potpuno zanemaruje.
(jutarnji.hr)
