"SIVA" EKONOMIJA ZA PET GODINA SMANJENA ZA TRI ODSTO "Procene su da je svako četvrto preduzeće uključeno u nelegalne tokove"

"SIVA" EKONOMIJA ZA PET GODINA SMANJENA ZA TRI ODSTO "Procene su da je svako četvrto preduzeće uključeno u nelegalne tokove"

0
rad na crno02 RAS foto jelena zigic
rad na crno02 RAS foto jelena zigic
Slušaj vest
0:00/ 0:00

Siva ekonomija u Srbiji je u padu, pa je obim poslovanja mimo propisa u proteklih pet godina smanjen je sa 14,9 na 11,7 odsto nacionalnog BDP-a. Kako je saopštila Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED), reč je o sumi od čak 6,5 milijardi evra, koliko preduzeća godišnje obrnu zahvaljujući neprijavljivanju zaposlenih, isplati dela plata na ruke i skrivanju profita.

- Procene su da je svako četvrto preduzeće uključeno u sivu ekonomiju, dok je pre pet godina to bilo svako treće. Angažovanje radnika na crno i isplata dela plate na ruke i dalje su ključni elementi sive ekonomije i od 100 dinara koje firme zarade u sivoj zoni, 64 steknu na ovaj način, a 36 dinara od neprijavljivanja profita - rekla je profesorka Ekonomskog fakulteta Gorana Krstić na predstavljanju studije „Siva ekonomija u Srbiji 2022“, prenosi NALED.

Delatnost koja je najporoznija na pojavu sive ekonomije je građevinarstvo gde je svako peto preduzeće u sivoj zoni i čak 13 odsto radnika neformalno angažovano. Na drugom mestu je poljoprivreda. U celokupnoj legalnoj privredi udeo zaposlenih na crno opao je sa 11 na 8,5 odsto, a u proteklih pet godina i broj neformalno angažovanih radnika smanjen je za 200.000 što je još jedna potvrda pada sive zone.

- Veću sklonost ka aktivnostima sive ekonomije imaju preduzeća i preduzetnici koji su pokrenuli biznis pre najviše tri godine, preduzeća sa povezanim licima i firme bez zaposlenih. Znatno je povećana verovatnoća da će firme koja su u finansijskim teškoćama da posegnu ka sivoj ekonomiji – objasnio je profesor Pravnog fakulteta Branko Radulović, koautor studije.

Imajući u vidu da nijedna metodologija u svetu ne uspeva da stoprocentno precizno izmeri sivu ekonomiju, NALED je u cilju obezbeđivanja što veće pouzdanosti nalaza, procenio obim sive ekonomije i po drugom, monetarnom metodu, koji pored legalne prati i deo finansijskih tokova u neregistrovanoj privredi. I nalazi ove studije pokazali su trend pada sive zone - sa 22,2 na 20,1 procenta BDP-a u proteklih pet godina. Prema studiji, zajedno sa takozvanom crnom ekonomijom, vrednost poslovanja mimo propisa dostiže gotovo 11 milijardi evra.

- Osim donošenja novog Programa za suzbijanje sive ekonomije, važne mere bile bi i jačanje kapaciteta Inspektorata za rad i suzbijanje neformalnog rada, podrška razvoju bezgotovinskih plaćanja, preciznije usmeravanje kontrola na rizične firme, jačanje poreske kulture građana i privrede i dalje unapređenje makroekonomskog i regulatornog ambijenta – istakao je šef Jedinice za konkurentnost u NALED-u Marko Danon.

Kako kažu u NALED-u, ukoliko bi povećala bezgotovinsku ekonomiju na nivo proseka zemalja centralne i istočne Evrope, Srbija bi mogla da smanji obim sive zone za 3,4 odsto BDP-a, odnosno povećala bi poreske prihode za oko 700 miliona evra godišnje. Procena studije je da bi za to bilo potrebno šest do sedam godina.

rad na crno02 RAS foto jelena zigic
rad na crno02 RAS foto jelena zigic (Foto: Jelena Žigić / RAS Srbija)
Izdvajamo za vas
Više sa weba